Search

Fokus rada je na gornjem paleolitiku kao razdoblju u kojem se razvijaju moderna ponašanja, a geografsko područje koje rad obuhvaća je Europa zbog duge povijesti istraživanja te pristupačnosti literature, kao i činjenice da su mnoge antropomorfne figurine žena o kojima će kasnije biti riječ upravo s područja Europe. Ovaj rad pokušat će ostvariti dva gore navedena cilja kroz promatranje konkretnih arheoloških nalaza za koje možemo pretpostaviti da nam govore o ženskim poslovima, kroz prikaze i interpretacije žena u umjetnosti gornjeg paleolitika, kao i kroz kratki pregled rezultata istraživanja neuroloških razlika među spolovima. Treba napomenuti podjelu pregleda nalaza u radu - podrazumijeva se da sakralni i profani život toga doba nisu u praksi bili oštro podijeljeni te da su se isprepletali u određenim aspektima života, no zbog preglednosti rada napravljena je podjela gdje se u jednom poglavlju iznose arheološki nalazi o svakodnevnim poslovima unutar zajednice, poput sakupljanja i izrade tkanja, mreža i užadi, a u drugom arheološki nalazi koje tradicionalno smatramo umjetnošću i simboličkim ponašanjem. Rod nije statičan koncept nego se mijenja kroz vrijeme i kroz društva. Nikada u pismenoj povijesti ideja roda i rodnih uloga nije bila dekonstruirana kao što je danas, zbog čega imamo nove kontekste u koje možemo stavljati arheološki materijal.

Hipoglikemija je najčešća komplikacija u liječenju bolesnika s dijabetesom. Međutim, ponekad pristup hipoglikemiji nije jednostavan, i potrebno je posumnjati na druge bolesti u podlozi. Prikazan je tridesetogodišnji bolesnik s tipom 1 šećerne bolesti koji je u hitnoj medicinskoj pomoći pregledan zbog teške hipoglikemije i općeg lošeg stanja, te je primio koncentriranu glukozu i infuziju 5% glukoze. Pri dolasku u kliniku, bio je somnolentan, blijed, oznojen, hipotenzivan i bradikardan. Unatrag dva dana imao je mučninu, povraćao je, glavobolju, omaglicu i nedostatak zraka. Ranije je obrađivan kod neurologa zbog kronične demijelinizirajuće polineuropatije. U EKG-u bio je prisutan AV-blok 2. stupnja i inverzni T valovi u inferiornim odvodima. Snimanjem desnih prekordijalnih odvoda i određivanjem kardioselektivnih enzima utvrđen je infarkt desne klijetke. Koronarografijom je potvrđena višežilna bolest sa stenozom desne koronarne arterije te je nakon tri tjedna učinjena kardiokirurška revaskularizacija. Budući da dijabetes uzrokuje neuropatiju, važno je imati na umu da bol u prsima može biti odsutna u akutnom koronarnom sindromu. Prema tome, u dijabetičara s hipoglikemijom kojima se opće stanje ne poboljšava nakon regulacije glikemije ili imaju dodatne tegobe, treba učiniti dodatnu obradu ; u onih koji imaju hipotenziju i bradikardiju svakako treba učiniti i kardiološku obradu.