Search

Velika ekonomska kriza koja se u posljednjem desetljeću osjeća u cijelom svijetu ponovno je potakla razmišljanja o potrebi “reindustrijalizacije”. Reindustrijalizacija je ekonomski, društveni, ekološki i politički proces upravljanja nacionalnim resursima s ciljem revitalizacije industrije i ostalih gospodarskih aktivnosti, a oslanja se na razvoj i primjenu novih i inovativnih tehnologija. U okviru takvih nastojanja kemijsko inženjerstvo ima odlučujuću ulogu. Prema mišljenju mnogih znanstvenika reindustrijalizacija i razvoj “industrije za budućnost” temeljit će se na tri ključna područja: očuvanju i remedijaciji okoliša, uštedi energije i poticanju razvoja obnovljivih izvora energije te zaštiti ljudskog zdravlja. To nameće i potrebu prilagodbe sustava visokog obrazovanja novim industrijskim i ekonomskim izazovima. U novije vrijeme sve se češće susrećemo s postignućima koja izlaze iz okvira “tradicionalnog” kemijskog inženjerstva, a uglavnom se zasnivaju na primjeni novog pristupa poznatog pod nazivom intenzifikacija procesa. Znanstvenici i inženjeri intenzivno rade na otkriću novih procesnih uređaja i tehnika, što predstavlja velik iskorak u odnosu na dosadašnja saznanja o kemijskim procesnim postrojenjima i omogućava razvoj integriranih, sigurnijih, energetski učinkovitijih i ekološki prihvatljivijih tehnologija. Zahvaljujući snažnom razvoju znanosti i sve većem interesu javnosti za to područje, intenzifikacija procesa postupno se počinje izdvajati kao nova disciplina unutar kemijskog inženjerstva. Zbog opsežnosti problematike u ovom radu ilustrirani su primjeri naprednih izvedbi fotokatalitičkih reaktora razvijenih primjenom metodologije intenzifikacije procesa, uključujući fotokatalitičke reaktore s rotirajućim diskom/bubnjem, mikroreaktore, membranske reaktore (sa suspendiranim i imobiliziranim fotokatalizatorom), keramičke monolite s optičkim vlaknima te uobičajene izvedbe solarnih reaktora. Istraživanja u tom području predstavljaju velik izazov s obzirom na mogućnost primjene takvih sustava za rješavanje globalnih problema u zaštiti okoliša, primarno onih vezanih uz pročišćavanje voda, otpadnih voda, uključujući i uklanjanje postojanih organskih spojeva i patogenih mikroorganizama iz vodenih resursa. Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna., The global economic crisis that has been reigning in the last decade has once again encouraged thinking about the need for “reindustrialization”. Reindustrialization is an economic, social, environmental, and political process of managing national resources in order to revitalize industry and other economic activities, relying on the development and application of new and innovative technologies. Chemical engineering thereby has a crucial role. According to many scientists, the reindustrialization and development of the “industry for the future” will be based on three key areas: preservation and remediation of the environment, saving energy and encouraging the development of renewable energy sources, and protecting human health. This also highlights the need to adapt the higher education system to new industrial and economic challenges. Today, we are confronted more and more with achievements that go beyond the framework of “traditional” chemical engineering, which are mainly based on the application of a new approach known as process intensification. Scientists and engineers are intensely working on discovering new process devices and techniques, making a major step forward by enabling the development of integrated, safer, more energy efficient, and environmentally friendly technologies. Due to scientific advancement and growing public interest, process intensification is gradually starting to stand out as a new discipline within chemical engineering. Due to the scope of this issue, this paper illustrates some examples of advanced photocatalytic reactors developed using process intensification methodology, including rotating disk/drum photocatalytic reactors, microreactors, membrane reactors (with suspended and immobilized photocatalyst), optical fibre ceramic monoliths, and some representatives of the solar reactors. Research in this area represents a major challenge considering the possibility of application of such systems in solving global environmental problems, primarily those related to water and wastewater treatment, including the removal of persistent organic compounds and pathogenic microorganisms from water resources. This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.

U radu su prikazani rezultati prinosa zrna (kg ha-1) pri standardnoj sjetvi hibrida kukuruza i sjetvi u udvojene redove/sjetva u trake (engl. twin row sowing). Istraživanja su provedena od 2016. do 2018. godine na pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, pokraj mjesta Tenja (45°31’1,83” s. z. š.; 18°46›37,5» i. z. d.). Na standardni sustav sjetve s razmakom redova od 70 cm sjetvom i sjetvom u udvojene redove s razmakom od 22 cm posijani su hibridi FAO grupa dozrijevanja: H1 = FAO 290, H2 = FAO 380, H3 = FAO 410, H4 = FAO 450 i H5 = FAO 590. U standardnoj sjetvi hibrid H1 ostvario je prosječni prinos od 11.450 kg ha-1, a sjetvom u udvojene redove 12.243 kg ha-1 zrna, odnosno 3,77-9,66% više od standardne sjetve, ovisno o godini uzgoja. Hibrid H2 sjetvom u udvojene redove ostvario je veći prinos za 6,46 do 10,97% u odnosu na standardnu sjetvu. Hibrid H3 u standardnoj sjetvi ostvario je prosječni prinos od 11.731 kg ha-1, a kod sjetve u udvojene redove 12.763 kg ha-1 (veći prinos zrna za 3,45-9,95%). Najveća razlika u prinosa zrna između sustava sjetve utvrđena je 2018. godine kod hibrida H4, koji je ostvario veći prinos sjetvom u udvojene redove, za 11,72%. Kod hibrida H5 utvrđene su najmanje razlike u prinosu zrna s obzirom na sustav sjetve, pa je u 2018. godina sjetva u trake ostvarila manji prinos za 0,59% s obzirom na standardnu sjetvu., In this paper, the results of maize grain yield (kg ha-1) sown in standard and twin row technology are shown. The research has been conducted at the experimental field of Faculty of Agrobiotechnical Sciences, near location of Tenja (45°31’1.83” N 18°46’3.5” E) in the period 2016-2018. Maize hybrids H1 = FAO 290, H2 = FAO 380, H3 = FAO 410, H4 = FAO 450 and H5 = FAO 590 were sown using standard sowing (row spacing at 70 cm) and twin row sowing (22 cm spacing between double rows). In standard sowing, hybrid H1 had the highest grain yield of 11,450 kg ha-1, whereas in twin row sowing it had 12,243 kg ha-1, which was higher by 3.77-9.66% than the standard, depending on the cultivation year. Hybrid H2 in twin row sowing had grain yield 6.46-10.97% greater than standard sowing. Hybrid H3 in standard sowing had average grain yield of 11,731 kg ha-1, whereas in twin row sowing, it was 12,763 kg ha-1 (greater by 3.45-9.95%). The highest grain yield difference between sowing technologies has been observed at H4 hybrid, with 11.72% greater yield at twin row sowing. At hybrid H5, the smallest differences were observed between sowing technologies, so in 2018, twin row sowing produced a lower yield by 0.59% relative to standard sowing.

Cilj ovog rada je opisati proizvodnju češnjaka na obiteljskom gospodarstvu u okolici Vinkovaca. Udruga „Češnjak“, Vinkovci osnovana je s ciljem unaprjeđenja proizvodnje češnjaka. Kultivar „Cerićki ozimi“ nalazi se na Sortnoj listi od 2014. godine, a uzgajan je u okolici Cerića u sezoni 2014./2015. Agrotehničke mjere u uzgoju ove kulture prilagođene su vremenskim uvjetima, zdravstvenom i fiziološkom stanju usjeva. Nakon vađenja češnjaka iz tla uklonjeni su stabljika i korijen te su lukovice uskladištene u skladištu s prirodnim provjetravanjem. Prinos lukovica je iznosio 6,5 t/ha., The aim of this paper was to describe the production of garlic in the Vinkovci area. The "Češnjak" Association from Vinkovci was founded with the aim of improving the garlic production. Cultivar „Cerićki ozimi“ has been on the „List of varieties of the Republic of Croatia“ since 2014 and was cultivated in the region of Cerić in the 2014/2015 season. Agrotechnical measures in the cultivation of this crop are adapted to the weather, health and physiological conditions of crops. After garlic removal from the ground, stems and roots were removed and the bulbs were stored in warehouse with natural ventilation. The bulb yield was 6.5 t ha-1.

It is necessary to know the looseness factor and bulk density of chipped wood generated in the mechanical wood processing to make the optimal choice of equipment for handling, transportation and storage, and also to determine the durability and quality of chipped wood as raw material. The looseness factor of chipped wood is defi ned as the ratio of volume of chipped wood and volume of solid wood. This paper presents the analysis of the effect of feed speed, rake angle and wood species on the looseness factor of chips generated in planing solid wood. Selected samples of chipped pine-wood, oak-wood, steamed and thermally modifi ed beech-wood (at temperature of 212 °C) were generated in planing at four different feed speeds (vp1= 6; vp2=12; vp3=18 i vp4=24 m/min) and three rake angles (γ1 = 15°; γ2 = 20° i γ3 = 25°). The increase of feed speed only affects the reduction of the looseness factor for beech-wood and fi r-wood. The impact of the rake angle during planing of researched wood species is not entirely clear. The presumed signifi cant infl uence of cutting depth on the looseness factor was not established but signifi cant infl uence was found of the cutting direction relative to the wood grain direction, the particles shape and their ability to fragmentation. The maximum looseness factor was obtained for chipped 1 Autori su znanstveni novak, profesorica i izvanredna profesorica Sumarskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska. 1 Authors are junior researcher, professor and associate professor at Faculty of Forestry, University of Zagreb, Croatia. Jug, Beljo Lucic, Cavlovic: Cimbenici koji utjecu na rastresitost usitnjenog materijala... ..... 230 DRVNA INDUSTRIJA 67 (3) 229-239 (2016) zo zatupljuje rezna ostrica i nastaju vrlo sitne drvne cestice sklone lebdenju u okolnom zraku. Prema teoriji rezanja, debljina strugotine proporcionalna je posmicnoj brzini i obrnuto proporcionalna brzini rezanja. Iz dosadasnjih granulometrijskih analiza usitnjenog materijala nastaloga pri otvorenom rezu (blanjanje, obodno glodanje i brusenje) poznato je da povecanje posmicne brzine pozitivno utjece na stvaranje veceg broja krupnijih cestica i manjeg broja sitnih cestica, manjih od 0,1 mm (Kopecky and Rousek, 2007.; Beljo Lucic i dr., 2007a). Međutim, rezultati drugih istraživanja pokazuju suprotno (Hemmila i dr., 2002.): pri glodanju nižim brzinama nastao je usitnjeni materijal s manje sitnijih cestica. Također se pokazalo da smanjenje posmicne brzine rezultira smanjenjem udjela sitnijih cestica u usitnjenome materijalu, kao i to da utjecaj posmicne brzine na granulometrijski sastav nije jasan. Istraživanja Varge i dr. (2004.) pokazala su da s povecanjem posmicne brzine i brzine glodanja u usitnjenom materijalu nastaje vise sitnijih cestica. Složenost problematike ocituje se u brojnosti cimbenika koji utjecu na usitnjavanje drva. Rezultati granulometrijske analize usitnjenog materijala nastaloga pri zatvorenom rezu (piljenje) pokazali su da povecanje posmicne brzine ne rezultira uvijek nastankom veceg broja krupnijih cestica u smjesi te da smjer rezanja u odnosu prema smjeru vlakanaca i obliku nastale cestice imaju veci utjecaj na gra nulo metrijski sastav negoli debljina strugotine. Pro mjenom položaja radnog stola pri piljenju kružnom pilom mijenja se smjer rezanja u odnosu prema vlakancima pa tako nastaju cestice razlicitog oblika – krace i deblje cestice pri rezanju okomito na vlakanca ili dulje i tanje cestice pri rezanju uzduž vlakanaca (Beljo Lucic i dr., 2007b). Neposredno nakon nastanka cestice u zatvorenom rezu dolazi do dodatnog usitnjavanja ovisno o obliku cestice. Istraživanjem utjecaja smjera brusenja na usitnjavanje cestica smrekovine i borovine pokazalo se da brusevina znacajno manje nasipne gustoce nastaje pri brusenju u smjeru vlakanaca negoli poprecno na vlakanca (Ockajova i dr., 2008.; Dolny i Rogozinski, 2011.). Pritom je građa drva uzrok nastanka cestica vlaknastoga (omjer duljina /sirina μ > 3) ili izometricnog oblika (μ < 3), ovisno o geometriji rezanja i smjeru rezanja s obzirom na vlakanca. Utjecajni cimbenik katkad može biti i oblik rezne ostrice. Naime, istraživanje Ockajove i dr. (2006.) pokazalo je da pri piljenju smrekovine, bukovine i merantija listom sa stlacenim zubima nastaju krupnije cestice usitnjenog materijala te da je u smjesi dvostruko manje cestica sitnijih od 1 mm nego pri piljenju listom pile s asimetricnim trobridnim razvracenim zubima. U tablici 1. dane su vrijednosti faktora rastresitosti razlicitoga usitnjenog materijala iz dosadasnje litewood generated during planing of fi r-wood at minimum feed speed (fr=28.42) and the lowest in planing thermally modifi ed beech-wood (fr=2.62). All obtained looseness factors were several times higher than those quoted in the literature.