Search

Introspektivni nalazi pokazuju kako ljudi lakše i dulje pamte uglazbljeni materijal od drugih vrsta materijala. Sukladno tome, pokazuje se i da ljudi vjeruju da je glazba dobar mnemonik te da pomaže upamćivanju. Međutim, eksperimentalne provjere ne potvrđuju ove teze. U eksperimentima se pokazuje kako je pozitivan utjecaj glazbe na upamćivanje ovisan o uvjetima upamćivanja (npr. uglazbljen i neuglazbljen tekst pamte se jednako dobro ako je brzina prezentiranja riječi ista). Utjecaj stupnja uglazbljenosti materijala na njegovo upamćivanje vrlo se rijetko istražuje i stoga predstavlja predmet ovog istraživanja. Također, ovim je istraživanjem ispitano mijenjaju li se strategije upamćivanja materijala ovisno o stupnju njegove uglazbljenosti te mijenjaju li se karakteristike materijala na kojima se upamćivanje temelji ovisno o stupnju uglazbljenosti samog materijala.U istraživanju je sudjelovao 91 sudionik. Sudionici su podijeljeni u tri skupine, a zadatak je svake skupine bio pokušati u što većoj mjeri upamtiti tekst skladbe. Pritom je prva skupina slušala a capella izvedbu, druga skupina vokalnu izvedbu praćenu bubnjevima, a treća potpuno uglazbljenu vokalnu izvedbu. Sudionici su slušali skladbu šest puta i nakon svakog slušanja zapisivali stihove koje su upamtili. Također, sudionici su ispunili i Upitnik o korištenim strategijama.Analizom varijance nisu utvrđene razlike u broju upamćenih stihova između tri skupine sudionika koje su slušale materijal različitog stupnja uglazbljenosti. Također, nisu utvrđene razlike u čestini korištenja različitih strategija upamćivanja. Međutim, Fisherovim je egzaktnim testom utvrđen trend koji pokazuje da povećanjem stupnja uglazbljenosti teksta raste i broj sudionika koji izjavljuju da im pri upamćivanju pomaže glazba. Također, s povećanjem stupnja uglazbljenosti materijala smanjuje se broj osoba koje izjavljuju da im pri upamćivanju teksta pomaže priroda vokala.Rezultati su ovog istraživanja sukladni s prethodnim nalazima koji sugeriraju da uglazbljenost objektivno ne pomaže pamćenju. No, čini se kako, neovisno o objektivnim pokazateljima, sudionici imaju dojam da im glazba pomaže u upamćivanju. Ova je mogućnost raspravljena kroz Kelleyjev kovarijacijski model atribucije. Predložene su dvije hipoteze za objašnjenje dobivenih rezultata: hipoteza o pogrešno percipiranoj visokoj distinktivnosti pamćenja glazbenog materijala i hipoteza o pogrešno percipiranoj visokoj konzistentnosti pamćenja glazbenog materijala.

Introspective findings show that remembering musical material is easier and lasts longer than the remembering other types of material. It is also known that people believe that music is a good mnemonic. However, these assumptions have not been experimentally confirmed. Experiments show that the positive effect of music on memorising is dependent on the conditions of memorising (e.g., memory for a musically accompanied or unaccompanied material is equal if the rate at which material is presented is the same). The effect of the degree of musical accompaniment on memory has rarely been studied. This study aimed at examining whether the degree of musical accompaniment affects the quantity of remembered text. Furthermore, memory strategies and characteristics of the material which might help memory were examined, depending on the degree of musical accompaniment A sample of 91 participants participated in the study. Participants were divided into three groups, and their task was to listen to a composition and remember as many lyrics as they can. The first group listened to the a capella version, the second group listened to a drum-only composition, and the third group listened to a composition with full musical accompaniment. Participants listened to a composition 6 times and wrote down all the lyrics they could remember after each listening. Demographic data were collected and participants filled out the Questionnaire on the use of strategies. ANOVA found no differences in the quantity of remembered lyrics between the three experimental groups. Also, no differences in the frequency of various memory strategies used were found. However, Fisher's exact test revealed a trend showing that the number of participants which reported that music helped them remember the lyrics has increased with the degree of musical accompaniment. Also, the number of participants which stated that the nature of vocal helped them remember text declines as the degree of musical accompaniment increases. The results of this study are in accordance with previous findings which suggest that musical accompaniment does not help in memorising. However, it seems that, regardless of objective indicators, participants have the impression that music helps them remember. This possibility is discussed through Kelley's covariation model of attribution. Two hypotheses are proposed to explain the results: the hypothesis on wrongly perceived high distinctiveness and the hypothesis on wrongly perceived high consistency of memory of music material. [ABSTRACT FROM AUTHOR]