Search

The aim of this article is to investigate the workings of parental authority in Slovenian families: how is parental authority asserted and how do adolescents react to parental authority? Based on a qualitative exploration, the study shows that parental authority is accommodated in ways that comply with the general culture of intergenerational negotiations; it is co-constituted as a joint product of family relationships. The ways of authority assertion differ according to the respective domain: it is predominantly indirect in the example of school performance, and more direct and coercive regarding participation in household chores., Svrha je članka proučiti djelovanje roditeljskoga autoriteta u slovenskim obiteljima: kako roditelji ostvaruju svoj autoritet i kako njihova djeca (post)adolescentske dobi na njega reagiraju? Kvalitativno istraživanje govori da se roditeljski autoritet prilagođuje općoj kulturi međugeneracijskih pregovaranja: on se uzajamno stvara kao zajednički proizvod obiteljskih odnosa. Načini potvrđivanja autoriteta razlikuju se prema pojedinim područjima: pretežno su posredne naravi na području školskog uspjeha djece, a neposrednijeg su i prisilnijeg karaktera kad je riječ o sudjelovanju u kućnim poslovima.

Tekst se bavi konzervativizmom u kontekstu neoliberalne, postmoderne i postkomunističke kulturne konjunkture. Polazi od recentne aktualizacije tog pojma, analizira povijesno-društveni sklop u kojem se pojavljuje klasični konzervativizam kao reakcija na liberalno-demokratsko poimanje napretka. Razmatra mijene konzervativne misli u drugoj polovici 19. stoljeća i, osobito, u 20. stoljeću, posebno u vezi s konzervativnom revolucijom u Njemačkoj i boljševičkom revolucijom u Rusiji. Za razliku od klasičnog ("starog") konzervativizma, i uz pokušaj njegove filozofske obnove, u 20.se stoljeću, poslije drugog svjetskog rata, oblikuju dvije verzije konzervativne misli: neokonzervativizam i nova desnica, vezana za ciklus neoliberalne modernizacije. Analizirajući vezu neoliberalizma i konzervativizma, tekst propituje i konzervativni karakter nekih ideoloških struja u "novim demokracijama"., The text deals with conservatism in the context of neoliberal, postmodern and postcommunist cultural conjuncture. Starting from the recent actualisation of this concept, the text analyzes the historical and sociological context in which classic conservatism appears as a reaction to the liberal and democratic concept of progress. The text considers the changes of conservative thought during the second half of the 19th century and especially in the 20th century, particularly concerning conservative revolution in Germany and Bolshevik revolution in Russia. Unlike the classic (''olci') conservatism, and parallel to attempts of its philosophical revival, two versions of conservative thought have been formed in the 20th century, at the end of the Second World War: neoconservatism and the new Right, related to the cycle of neoliberal modernization. Analyzing the connection between neoliberalism and conservatism, the text also examines the conservative character of certain ideological streams in "new democracies''.