Search

nema

Teachers’ satisfaction with continuing education is one of the key components for a better development and harmonization of continuing education in accordance with contemporary demands and changes in educational systems. The goal of the research was to determine the level of teachers’ satisfaction with continuing education. The research comprised 153 participants, teachers in primary education, from different regions (six counties: 1. Split-Dalmatia, 2. Šibenik - Knin, 3. Zadar, 4. Istria, 5. Zagreb and 6. Brod-Posavina). Evaluating the satisfaction with the quality of continuing education, most of the participants (44.4%) are both satisfied and dissatisfied with continuing education. It is interesting that, when analyzed by regions, there is no statistically significant difference in evaluations of education provided by the Ministry of Science, Education and Sports and education provided by the Education and Teacher Training Agency, but there are differences in evaluations of non-government associations. Teachers want the contents of continuing education to be in accordance with contemporary educational topics and applicable in practice. One of the most influential factors (54.4%) affecting the selection of continuing education of teachers is the personal professional development plan. Nearly 30% of primary education teachers consider themselves not to be competent enough to develop and monitor basic competences in students. Although most of the participants consider themselves highly competent in development and monitoring of competences that are set by the European Council, it is interesting that there are competences that none of the participants has listed as those that he or she develops most with his or her students (technological knowledge and digital competence)., Zadovoljstvo učitelja stručnim usavršavanjem jedna je od ključnih sastavnica za kvalitetniji razvoj i harmonizaciju stručnog usavršavanja u skladu sa suvremenim zahtjevima i promjenama u odgojno-obrazovnim sustavima. Cilj istraživanja bio je utvrđivanje zadovoljstva učitelja stručnim usavršavanjem. U istraživanju su sudjelovala 153 ispitanika, učitelja razredne nastave, iz različitih regija (šest županija: 1. Splitsko-dalmatinska, 2. Šibensko-kninska, 3. Zadarska, 4. Istarska, 5. Zagrebačka i 6. Brodsko-posavska). Procjenjujući zadovoljstvo kvalitetom stručnog usavršavanja, većina ispitanika (44,4%) je koliko zadovoljna, toliko i nezadovoljna stručnim usavršavanjem. Zanimljivo je da, kada se analizira po regijama, ne postoji statistički značajna razlika u procjenama edukacija MZOS-a i Agencije za odgoj i obrazovanje, ali postoje razlike u procjenama nevladinih udruga. Učitelji žele da su sadržaji stručnog usavršavanja usklađeni sa suvremenim obrazovnim temama te da su primjenjivi u praksi. Jedan od faktora koji najznačajnije utječe (54,4%) na izbor stručnog usavršavanja učitelja je osobni plan profesionalnog razvoja. Gotovo 30% učitelja razredne nastave smatra da nije dovoljno osposobljeno za razvijanje i praćenje temeljnih kompetencija kod učenika. Iako većina ispitanika procjenjuje da su dobro osposobljeni u razvijanju i praćenju kompetencija koje propisuje Europsko vijeće, zanimljivo je da postoje kompetencije koje niti jedan ispitanik nije naveo kao one koje najviše razvija kod svojih učenika (tehnološko znanje i digitalna komepetencija).

In the last fifteen years in Croatia, as well as around the world, much research has been done dealing with the importance of cooperation between parents and school, and the obtained results show its importance for all the parties, and that partnership relation between school and parents produces numerous benefits. Besides customary ways of communication like individual talk and parent meetings, written messages, informal meetings, educational workshops, the involvement of parents in the educational process in the role of accessory etc., the most modern way of communicating with parents is via school websites, teacher’s websites, e-mails, and SMS messages. The goal of the research was to examine if Croatian schools’ websites had the content which would prompt the parents for frequent visits and enable pupils to acquire new knowledge. A long term goal was to persuade schools to a regular update of new materials which would result in quality cooperation between home and school, and persuade pupils to do research from their home and therefore increase the quality of learning. The research has randomly selected 25 elementary school websites from the county of Istria, and 25 websites from the county Split – Dalmatia. Collected data show that Croatia’s elementary school websites are not a model neither for increasing the cooperation with parents nor laying the foundation towards a new culture of learning, and that there is no statistically significant variation in content between the two counties., Posljednjih petnaestak godina u svjetskoj i hrvatskoj obrazovnoj praksi provedena su brojna istraživanja o važnosti suradnje roditelja sa školom a dobiveni rezultati pokazuju da je ona iznimno važna za sve sudionike te da partnerski odnos škole i roditelja donosi svima višestruke koristi. Osim uobičajenih načina komuniciranja putem individualnih razgovora i roditeljskih sastanaka, pisanih poruka, neformalnih sastanaka, edukativnih radionica, uključivanjem roditelja u nastavni proces u ulozi pomagača i sl., najsuvremeniji načini komunikacije s roditeljima su web stranice škola, web mjesta učitelja, e-mail i SMS poruke. Cilj istraživanja bio je ispitati imaju li web stranice hrvatskih osnovnih škola sadržaje koji će potaknuti roditelje na česte posjete i omogućiti učenicima stjecanje novih znanja. Dugoročni je cilj potaknuti škole na redovito postavljanje novih sadržaja koji će rezultirati kvalitetnom suradnjom doma i škole te poticati učenike na istraživački rad iz svojih domova i time unaprjeđivati kvalitetu učenja. Istraživanje je obuhvatilo po 25 web stranica osnovnih škola iz Istarske i Splitsko-dalmatinske županije odabranih slučajnim izborom. Dobiveni rezultati pokazuju da web stranice hrvatskih osnovnih škola svojim sadržajima nisu model za intenziviranje suradnje s roditeljima te postavljanje temelja novoj kulturi učenja i da ne postoji statistički značajna razlika u sadržajima među dvjema županijama.