Search

Autorica čitatelje uvodi u književnokomparatistički blok sastavljen od triju stručnih radova studenata Poslijediplomskoga doktorskog studija književnosti, kulture, filma i izvedbenih umjetnosti Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su bili polaznicima njezina dramatološkog/književnokomparatističkog kolegija i kojima je u pisanju i nastojanju da se njihovi tekstovi objave bila mentoricom. Kolegij je nosio naslov "Pobuna i egzil u dramskoj knjieževnosti" te je, među ostalim, podrazumijevao pisanje seminarskog rada na temu vezanu za kolegij. Tim se kolegijem nudilo književnokomparatističko promišljanje toposa pobune/egzila - ponekad povezanih ili isprepletenih u jednom te istom (dramskom) književnom djelu - nezaobilaznih u kontinuitetu povijesti (i tzv. zapadnocivilizacijske) književnosti od starovjekovlja do suvremenosti. Studenti rečenoga kolegija smjeli su sami osmisliti i predložiti temu svoga seminarskog rada, dok im je autorica ovoga teksta - kao njihova mentorica - sugerirala odabir predmetnih autora i njihovih tekstova za koje je vjerovala da bi mogao biti primjeren te je nastojala pomoći u pronalaženju odgovarajućega pristupa, metodologije obrade teme, ali i u oblikovanju konačne verzije rada. Ovom je prigodom za blok u časopisu za svjetsku književnost "Književna smotra" (kao mentorica) autorica uvodnika H. Peričić odabrala radove studenata/studentica: Irene Boćkai („'Nepoznati' i crv pobune: Strindberg, Krleža i Sajko“), Hrabrena Dobrotića („Pobuna i egzil u dramama 'Pravi zapad' Sama Sheparda i 'Dobrodošli u plavi pakao' Borivoja Radakovića") te Mirne Čudić ("Shakespeareova 'Zimska priča' i Williamsov 'Tramvaj zvan žudnja' u kontrastu – pobuna, prijestup, izopćenje, egzil"). Riječ je, mišljena je autorica uvodnika, o "vrlo dobrim" tekstovima čiji su autori tek započeli stjecati iskustvo u znanstveno-akademskom djelovanju te su tada uistinu bili na početku svoga autorskog odnosno istraživačkog puta.