Search

Jagoda kao kultivirana vrsta pokazuje izuzetnu osjetljivost na razne abiotske čimbenike u uzgoju, posebno na nedostatak biogenih elemenata, odnosno hranjiva (mikro i makroelementi), kao što su dušik, kalij, fosfor, bor, kalcij i dr. Stoga je u uzgoju jagode od velike važnosti pratiti stanje hranjivih elemenata u tlu i reagirati čim se primijete simptomi nedostataka ili viška istih. Najčešći simptomi nedostataka ovih hraniva na svim biljkama, pa tako i jagodama, su promjene boje lišća (žućenja ili kloroze, crvenilo, tamnjenje i dr.), kržljavost i deformacije biljaka te malformacije plodova. Navedeni simptomi često se mogu preklapati između pojedinih hranjivih elemenata, ali i sa simptomima parazitskih ili infektivnih bolesti, kao što su viroze i fitoplazmoze. Kloroze se kao simptom najčešće javljaju u slučaju nedostatka dušika, željeza, magnezija, mangana, molibdena i cinka, dok se simptomi deformacija javljaju uglavnom u slučaju nedostatka bora (na plodovima) i kalcija (na listovima)., Strawberry as a cultivated plant species shows exceptional sensitivity to various abiotic factors in cultivation, especially the deficiency of nutrient elements (micro and macroelements), such as nitrogen, potassium, phosphorus, boron, calcium, etc. Therefore, in the cultivation of strawberries is very important monitoring of nutrients in the soil and reacting as soon as symptoms of deficiency are noticed. The most common symptoms of deficiency of these nutrients in plants, including strawberries, are changes in color of leafs (yellowing or chlorosis, redness, darkening, etc.), deformation of plants and fruit malformations. Chlorosis as a symptom most often occurs in the case of deficiency of nitrogen, iron, magnesium, manganese, molybdenum and zinc, while the symptoms of deformationsoccur mainly in the case of deficiency of boron (on fruits) and deficiency of calcium (on leaves).

Vinova loza je jedna od najvažnijih kultiviranih biljnih vrsta u Hrvatskoj. Vrsta je izrazito osjetljiva na napad velikog broja patogena, od kojih je i kod nas i u svijetu jedan od najvažnijih i najopasnijih Diaporthe neoviticola, odnosno fitopatogena gljiva poznatija pod nekadašnjim nazivom Phomopsis viticola. U našoj fitopatološkoj literaturi najčešći naziv bolesti koju ova vrsta uzrokuje na vinovoj lozi je crna pjegavost ili crna pjegavost rozgve, a u starijoj literaturi spominje se i pod nazivom eskorioza. S obzirom na gljivu uzročnika primjereniji naziv bolesti bio bi fomopsioza vinove loze. Karakteristični simptomi bolesti pojavljuju se u vidu tamnih lezija na primarnim internodijima mladica, koje se kasnije primijete i na rozgvi tijekom zime u vidu malih rak ranica. Kao popratni simptom bolesti može se javiti i izbjeljivanje rozgve, međutim to nije tipični simptom samo ove bolesti, već i raznih drugih bolesti. Bolest se suzbija fungicidima na bazi bakra (bakarni oksid, bakarni oksiklorid i dr.), fosetila, folpeta, mankozeba, metirama i dr., The grapevine is one of the most important cultivated plant species in Croatia. The species is extremely sensitive to the attack of of large number of pathogens. Diaporthe neoviticola is the phytopathogenic fungus known under the former name Phomopsis viticola. This phytopathogenic fungus is one of the most important and most dangerous pathogen on grapevine in our country and in the world. Characteristic symptoms of the disease appear in the form of dark lesions on the primary internodes, which are during the winter in the form of small cancer wounds. Bleaching can also occur as an accompanying symptom of the disease, but it is not only a typical symptom of this disease. Control is performed with fungicides based on copper (copper oxide, copper oxychloride, etc.), aluminium fosetyl, folpet, mancozeb, metiram etc.

Smokva (Ficus carica L.) je poznata i važna mediteranska voćna vrsta u Hrvatskoj. Međutim, pojava bolesti na smokvama kod nas je slabo istražena, kako po pitanju etiologije, tako i po pitanju epidemiologije i suzbijanja. Kao najčešće bolesti smokve u Hrvatskoj mogu se smatrati sljedeće: rak ili sušenje grana smokve, hrđa smokve, pjegavost lišća smokve i virusni mozaik smokve (FMV). Rak grana smokve je opasna bolest koju uzrokuje gljiva Phomospis cinerescens. Hrđa smokve je sporadična bolest koju uzrokuje gljiva Cerotelium fici, a pjegavosti lišća je bolest koju najčešće uzrokuje gljiva Passalora bolleana., The fig tree (Ficus carica L.) is important fruit species in Mediterranean part of Croatia. Occurrence of diseases and pathogens on fig tree (etiology, epidemiology and control) in Croatia is not investigated well enough. The most common diseases of fig tree in Croatia can be considered as follows: canker of twigs, leaf rust, leaf spots and fig mosaic virus (FMV). Fungal species Phomopsis cinerescens is causal agent canker of twigs, fungal species Cerotelium fici is causal agent of leaf rust and fungal species Passalora bolleana is causal agent of leaf spots.

Rogač (Ceratonia siliqua L.) je mediteranska voćna vrsta, koja je nekada bila zastupljena u uzgoju u našoj zemlji, posebno na otocima Lastovu, Mljetu, Šolti, Visu, Korčuli i dr. Zadnjih nekoliko decenija uzgoj je zanemaren i vrsta je gotovo zaboravljena, iako se zadnjih nekoliko godina u pojedinim područjima ponovo javlja interes za uzgojem. Na rogaču se mogu javiti razne bolesti, od kojih su kod nas kao najčešće sljedeće: botriosferiozno sušenje, pepelnica te pjegavost lišća ili cerkosporioza. Botriosferiozno sušenje je mikoza koju najčešće uzrokuje vrsta Diplodia olivarum, a simptomi bolesti javljaju se u vidu rak rana na deblu, granama i izbojima, uslijed čega može doći do sušenja grana i dijelova krošnje. Pepelnica rogača je također mikoza, koju uzrokuje vrsta Pseudoidium ceratoniae, a simptomi se očituju u vidu pepeljastih prevlaka po lišću ili plodovima, te deformaciji plodova u slučaju jačeg napada. Cerksoporioznu pjegavost lišća uzrokuje gljiva Pseudocercospora ceratoniae, a simptomi se uočavaju u vidu nekrotičnih pjega, koje u slučaju jačeg intenziteta zaraze mogu zahvatiti veću površinu lista i izazvati palež., The carob (Ceratonia siliqua L.) is a well-know Mediterranean fruit species. This fruit plant was largely cultivated in our country especially in the islands (Korčula, Vis, Mljet, Lastovo, Šipan ect.). The most important diseases on carob in Croatia are: botryospheria cancer, caused by fungal species Diplodia olivarum; powdery mildew caused by fungal species Pseudoidium ceratoniae and leaf spot or cercosporiosis caused by fungal species Pseudocercospora ceratoniae. This article describes symptoms of diseases and control of diseases on the carob.

Biofungicidi ili mikrobiološki fungicidi su komercijalizirani biološki pripravci na bazi mikroorganizama (gljiva, pseudogljiva i bakterija), koji imaju antagonističko djelovanje na fitopatogene gljive i pseudogljive, te tako spriječavaju njihov rast i razvoj. Biofungicidi na bazi antagonističkih gljiva i pseudogljiva nazivaju se još i mikofungicidi, a biofungicidi na bazi antagonističkih bakterija nazivaju se bakteriofungicidi. Antagonističko djelovanje mikroorganizama korištenih u biofungicidima može se očitovati u vidu različitih interakcija s fitopatogenim gljivama i pseudogljivama, kao što su parazitizam, antibioza, kompeticija, inducirana rezistentnost i dr. Za proizvodnju komercijaliziranih bakteriofungicida za sada se najčešće koriste antagonističke vrste bakterija iz rodova Bacillus, Pseudomonas i Streptomyces, a za proizvodnju komercijaliziranih mikofungicida koriste se najčešće antagonističke vrste gljiva ili pseudogljiva iz rodova Ampelomyces, Chaetomium, Coniothyrium, Gliocladium, Pythium i Trichoderma. Od velikog broja komercijaliziranih biofungicida u svijetu, u Hrvatskoj su trenutno registrirana samo četiri biofungicida i to tri bakteriofungicida i jedan mikofungicid. Bakteriofungicidi su Serenade ASO (na bazi vrste Bacillus amyloliquefaciens), Sonata (na bazi vrste Bacillus pumilus) i Proradix (na bazi Pseudomonas sp.), a jedini mikofungicid je Vintec (na bazi antagonističke gljive Trichoderma atroviride)., Biofungicides or microbiological fungicides are commercialized biological fungicides based on various microorganisms (fungi, pseudofungi and bacteria), which have an antagonistic effect on phytopathogenic fungi and pseudofungi. Biofungicides based on antagonistic species of fungi and pseudofungi are called mycofungicides and biofungicides based on antagonistic species of bacteria are called bacteriofungicides. Their antagonistic action can be manifested in the form of various interactions with phytopathogenic fungi and pseudofungi such as parasitism (hyperparasitism), antibiosis, competition, induced resistance etc. The most commonly used antagonistic species of bacteria for the production of commercialized bacteriofungicides are from the genera Bacillus, Pseudomonas and Streptomyces, and the most commonly used antagonistic species of fungi or pseudofungi for the production of commercialized mycofungicides are from the genera Ampelomyces, Coniothyrium, Gliocladium, Chaetomium, Pythium and Trichoderma. Currently, only four biofungicides have been registered in Croatia, namely three bacteriofungicides and one mycofungicide. Bacteriofungicides are Serenade ASO (based on Bacillus amyloliquefaciens), Sonata (based on Bacillus pumilus) and Proradix (based on Pseudomonas sp.). The only mycofungicide in Croatia is Vintec, based on the antagonist fungus Trichoderma atroviride.

Pepelnica je zadnjih godina postala značajna bolest jagoda u Hrvatskoj. Uzročnik je fitopatogena gljiva Podosphaera aphanis, koje je prije bila poznata pod nazivom Sphaerotheca macularis f. fragariae. Za razliku do većine drugih pepelnica simptomi pepelnice na jagodama ne javljaju se prevenstveno u vidu pepeljaste prevlake, već više u vidu uvijanja listova i crvenila na naličju lista. Za suzbijanje se koriste kemijski erisficidi i biofungicidi. Od biofungicida to su bakteriofungicidi na bazi antagonističkih bakterija Bacillus amyloliquefaciens i Bacillus pumilus te mikofungicidi na bazi antagonističke mikoparazitske gljive Ampelomyces quisqualis., In recent years, powdery mildew became a significant strawberry disease in Croatia. The causal agent of disease is the phytopathogenic fungus Podosphaera aphanis, formerly known as Sphaerotheca macularis f. fragariae. The symptoms of powdery mildew on strawberries are includes folding and redness of the leaves. Chemical fungicides (erysficides) and biofungicides are used for control, such as bacteriofungicides based on the antagonistic bacteria Bacillus amyloliquefaciens and Bacillus pumilus, as well as mycofungicides, based on the antagonistic mycoparasitic fungus Ampelomyces quisqualis.

Novi trendovi na području sigurnosti hrane povećali su fokus na elemente i spojeve u tragovima koji mogu utjecati na ljudsko zdravlje, u koje se ubrajaju i biogeni amini. Biogeni amini su biološki aktivni dušični spojevi male molekulske mase. U vinu mogu nastati iz prekursora, djelovanjem mikroorganizama u bilo kojoj fazi proizvodnje. Cilj ovoga rada bio je ispitati utjecaj fermentacije imobiliziranim kvascima na sadržaj biogenih amina u pjenušcu. Kvantitativno određivanje provedeno je pomoću RP-HPLC (Reversed Phase High Performance Liquid Chromatography) te je utvrđeno da je pjenušac proizveden pomoću imobiliziranih kvasaca sadržavao niži udio biogenih amina (5,41 mgL-1 u odnosu na 7,24 mgL-1 u klasično proizvedenom).

Antraknoza je jedna od najvažnijih bolesti kultivirane jagode (Fragaria x ananassa Duch.) širom svijeta a uzrokuje je nekoliko gljiva iz roda Colletotrichum: Colletotrichum acutatum, C. gloeosporioides i C. fragariae. Vrste iz roda Colletotrichum inficiraju sve organe jagode uzrokujući trulež korijena i korjenova vrata, pojavu nepravilnih pjega na listovima, nekroze na peteljkama lista i stolonima te pojavu udubljenih gotovo crnih lezija na plodu jagode. U radu su ukratko opisani simptomi antraknoze, životni ciklus i epidemiologija te mjere zaštite., Strawberry anthracnose is one of the most important diseases of strawberry (Fragaria x ananassa Duch.) which caused by several species of fungi in the genus Colletotrichum: Colletotrichum acutatum, C. gloeosporioides and C. fragariae. Colletotrichum species infect all plant parts causing serious crown rot, irregular leaf spots, necrotic lesions on the petioles and stolons, as well as black spot on the fruits. Life cycle and epidemiology, disease symptoms and control measures are briefly described in the article.

Fitopatologija se u Hrvatskoj značajnije počela razvijati počekom 20 stoljeća, osnutkom Katedre za fitopatologiju (1919. godine), a kasnije Zavoda za fitopatologiju (1932. godine) na Gospodarskošumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na području današnje Hrvatske tijekom druge polovice 19. stoljeća boravili su i istraživali i razni inozemni znanstvenici (uglavnom botaničari i mikolozi) koji su proučavali fitopatogene gljive i bolesti na biljkama, pa su hrvatski fitopatolozi u 20. stoljeću na neki način nastavili njihov rad i djelovanje. Od poznatih hrvatskih fitopatologa zaslužnih za razvoj fitopatologije u Hrvatskoj u ovom radu navode se biografije sljedećih znanstvenika i nastavnika: prof.dr.sc. Vladimira Škorića, prof.dr.sc. Milana Panjana, prof.dr.sc. Ane Šarić, prof.dr.sc. Ivanke Milatović i prof.dr.sc. Josipa Kišpatića., Considerable development of phytopathology in Croatia started at the beginning of 20th century with the foundation of the Department of Phytopathology (1919) at the Faculty of Agriculture and Forestry of the University of Zagreb. Researchers from abroad, mainly botanists and mycologist, have stayed at the territory of today’s Croatia during the second half of 19th century conducting their research of phytopathogenic fungi and plant diseases. Their work was subsequently continued by Croatian phytopathologists. The most famous Croatian phytopathologists meritorious for the development of phytopathology in Croatia, whose biographies are mentioned in this publication, were Vladimir Škorić, Milan Panjan, Ana Šarić, Ivanka Milatović and Josip Kišpatić.

Proizvodnja maslinovog ulja važna je gospodarska grana prehrambene industrije u Republici Hrvatskoj. Kako bi se osigurala konkurentnost na tržištu, potrošačima se mora ponuditi ne samo zdravstveno ispravno, nego i visoko kvalitetno ulje, na što značajno utječe i higijena pogona. Stoga je potrebno posvetiti veliku pažnju održavanju higijene u proizvodnji. Rad daje kratke smjernice o kojima treba voditi računa, od konstrukcije pogona i odabira prikladnih materijala, do održavanja pogona, kontrole štetočina i higijene radnika. Posebnu pažnju treba posvetiti adekvatnom zbrinjavanju otpada koji nastaje u proizvodnji, jer on predstavlja iznimno veliko opterećenje za okoliš., Olive oil production is important food industry sector in Republic of Croatia. To ensure market competitiveness, olive oil has to benotonly safe, but high quality and both are highlyin fluenced by hygiene practices. The article gives short overview of important hygiene aspects, from construction of facilities and hygiene keeping to pest controland personal hygiene. Special attention has to befocused on adequate waste handling.

Pelin Artemisia absinthium L., aromatična je biljka koja pripada porodici Asteraceae. Eterično ulje pelina sadrži široki spektar bioaktivnih kemijskih spojeva koji imaju široku primjenu u prehrambenoj, kemijskoj industriji, medicini i drugdje. Od 19. stoljeća kontroverzna rasprava vodi se oko karakteristika komponenata eteričnih ulja biljke pelina Artemisia absinthium L., Artemisia vulgaris L., Salvia officinalis i drugih, koji se obično koriste u procesu proizvodnje alkoholnih pića. Tako je ovo istraživanje provedeno da bi se identificirao kemijski sastav eteričnih ulja pomoću plinske kromatografije dobivenih različitim tehnikama ekstrakcije (tekuće-tekuće, hidrodestilacije, superkritične ekstrakcije te pomoću mikrovalova) iz biljke pelin Artemisia vulgaris L. Identificirano je ukupno 40 različitih komponenti u eteričnom ulju pelina. Osim toga, rezultati su pokazali da je udio neprihvatljive razine nekih tvari, kao što su α-thujone i β-thujone, bio najmanji u uzorcima koji su dobiveni postupkom mikrovalne ekstrakcije, a njihov sadržaj je iznosio 9,86% (w / w), odnosno 11,28% (w / w)., Essential oils are composed of a wide range of bioactive chemical compounds. Their traditional application was for flavor and fragrances. Today, essential oils are sought-after for innumerable applications starting from food industries all the way to chemical industries where they are used as a base for semisynthesis of highly complex molecules. The extraction of highly delicate essential oils from plants remains a crucial step in all these applications. Since the 19th century, a controversial discussion has been going on about characteristic components of the essential oils of the wormwood plant Artemisia absinthium L., Artemisia vulgaris L., Salvia officinalis and other which are commonly used in the production process of alcoholic beverages. Therefore, this research has been conducted in order to identify the chemical composition of the essential oils produced with different extraction techniques from Artemisia vulgaris L. The results have shown that the portion of unacceptable level of some substances such as α-thujone and β-thujone was the lowest in samples that were produced by microwave assisted extraction techniques and it was 9.86% (w/w) and 11.28% (w/w).

Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj vlažnosti (15% i 20%) i granulacije (čestice veličine ≤ 500 μm i čestice veličine > 500 μm) kukuruzne krupice te konfiguracije puža (4:1 i 1:1) na svojstva ekstrudata proizvedenih u jednopužnom laboratorijskom ekstruderu pri temperaturnom profilu 135/170/170 °C, sa sapnicom promjera 4 mm. Dobivenim ekstrudatima određena su fizikalna svojstva, oštećenje škroba (DS) i udio rezistentnog škroba (RS). Rezultati su pokazali da su, neovisno o granulaciji, ekspanzijski omjer (EO) i lomljivost bili veći, a nasipna masa i tvrdoća manji kod uzoraka s nižom vlažnošću. Niža vlažnost rezultirala je i sa većim oštećenjem škroba, kao i primjena puža konfiguracije 4:1. Neovisno o parametrima ekstruzije, udio RS-a snižen je ovim procesom., The aim of this research was to determine influence of moisture (15% and 20%) and granulation (particles ≤500 μm and >500 μm) of corn grits and screw configuration (4:1 and 1:1) on properties of extrudates produced in laboratory single screw extruder at temperature regime 135/170/170 °C, with 4 mm die. Physical properties, starch damage (SD) and resistant starch (RS) content were determined in produced extrudates. Results showed that, regardless of granulation, expansion ratio (EO) and fracturability increased, while bulk density and hardness decreased with lower moisture content. Lower moisture resulted in higher starch damage, same as screw 4:1. RS content was decreased by extrusion at all applied regimes.

Cilj rada bio je utvrditi mogućnost proizvodnje vrhunskog vina upotrebom imobiliziranih stanica kvasca. Odabrano je devet dominantih sorti grožđa unutar grupe preporučenih i dopuštenih sorti vinograda Kutjevo, koji se nalaze u istočnom dijelu kontinentalne Hrvatske. Rezultati su pokazali da sorte Rizling rajnski i Graševina bijela mogu biti označene kao sorte pogodne za proizvodnju vina pomoću imobiliziranih stanica kvasca. One imaju potencijal za proizvodnju vina visoke kvalitete, čak pogodnih i za dulje sazrijevanje. Prema ovom istraživanju sorte Rizvanac bijeli, Pinot sivi, Pinot bijeli, Traminac crveni i Chardonnay daju značajno bolja vina klasičnim postupkom fermenatacije, u odnosu na vina proizvedena postupkom s imobiliziranim stanicama kvasca, pa se stoga ovaj način ne preporuča u proizvodnji vina kod navedenih sorti., The goal of this paper was to determine the possibility of producing wine of exquisite quality using immobilized yeast cells. There were chosen nine dominant grape varieties within the group of recommended and allowed varieties of Kutjevo vineyard, which is located in the eastern part of continental Croatia. The results have shown that varieties Rizling rajnski and Graševina bijela can be designated as varieties suitable for the production of wine using immobilized yeast cells. They have a potential for the production of high quality wines, suitable even for a longer maturation. According to this research, varieties Rizvanac bijeli, Pinot sivi, Pinot bijeli, Traminac crveni and Chardonnay give significantly better wines by a traditional procedure of fermentation in comparison to wines produced by the procedure with immobilized yeast cells. Therefore this way is not recommended in wine production with the listed varieties.

Ohlađene kontejnerske (TP) i frigo (A+) sadnice sorte jagode kratkog dana ‘Raurica’ posađene su na crnu i bijelu jednorednu foliju početkom ljeta 2003. godine u okolici Zagreba. Berba plodova započela je već 40 dana nakon sadnje i trajala je mjesec dana. Broj plodova, njihova prosjeËna masa i urod po jedinici površine bio je znatno veći kod TP u odnosu na A+ sadnicu. Rodnost jagoda uzgajanih na bijeloj foliji u odnosu na crnu bila je opravdano veća. Najbolji rezultat postignut je u kombinaciji TP sadnice i bijele plastične folije, a gdje je zabilježena rodnost od preko 10 t/ha plodova I klase. Sve to ukazuje kako ohlađene kontejnerske sadnice imaju dobru perspektivu u proizvodnji jagoda izvan sezone., Cold stored tray plants (TP) and cold stored runner plants (A+) strawberry of short day cultivar ‘Raurica’ were planted on black and white one row plastic mulch in beginning of summer, year 2003. near Zagreb. Harvest of fruits started alredy 40 days after planting, and continued one months. Number of fruits, theirs avearage weight and yield per square meter were significantly higher by TP in relation on A+ plant. Yield of strawberries was higher on white plastic mulch in comparison with black plastic mulch. The best results was marked in combination of TP and white plastic mulch, where is yield higher than 10 t/ha of first class fruits. All this shows that cold stored tray plants have good perspective in strawberry production out of seson.