Search

Cilj rada je istražiti kretanja u prerađivačkoj industriji Republike Hrvatske, i to s aspekta usporedbe osnovnih sektorskih pokazatelja s gospodarstvima zemalja članica Europske unije (bruto dodana vrijednost, promjene u produktivnosti rada, kretanje proizvodne aktivnosti sektora, tehnološka struktura), kao i s aspekta analize strukturnih obilježja i dinamike proizvodne aktivnosti i proizvodnih faktora hrvatske prerađivačke industrije na razini nacionalnog gospodarstva. Poseban dio rada odnosi se na analizu kretanja međunarodne razmjene sektora prerađivačke industrije Republike Hrvatske. Analiza je provedena na razini prerađivačke industrije kao cjeline, na razini tehnoloških skupina prerađivačke industrije i na razini odjeljaka prerađivačke industrije. Temeljno vremensko razdoblje analize je 2008. do 2015. godina. Dobiveni rezultati analize ukazuju na jednostavniju tehnološku strukturu hrvatskog sektora prerađivačke industrije u odnosu na sektor prerađivačke industrije Europske unije. U hrvatskom sektoru prerađivačke industrije dominiraju industrije niske tehnološke intenzivnosti, dok je njihov udio na razini EU znatno niži. Pokretači rasta europskog sektora prerađivačke industrije su u recesijskom i post-recesijskom razdoblju bile industrije visoke i više srednje tehnološke razine. Nasuprot tome, u Hrvatskoj je proizvodna aktivnost tih industrija još uvijek na razinama ispod 2008. i 2010. godine, a najuspješnije se oporavljaju industrije niske srednje tehnološke razine. Rezultati analize pokazali su kako se tijekom promatranog razdoblja od 2008. do 2015. godine nije dogodila transformacija/kovergencija strukture hrvatske prerađivačke industrije prema strukturi prerađivačke industrije Europske unije. Negativna kretanja dodatno su pospješena gospodarskom krizom koja je odgodila osuvremenjivanje strukture sektora., The paper examines developments in Croatian manufacturing industry, by comparing key EU manufacturing trends and by analysing structural characteristics and the dynamics of production and production factors at national level in the period from 2008 to 2015. The comparison is based on sectoral indicators such as gross value added, labour productivity, change in the volume of production output. The analysis is conducted on manufacturing industry in general, its levels of technological sophistication and its branches. Data for industrial manufacturing are grouped into four levels of technological sophistication: high-technology, medium-high-technology, mediumlow - technology and low-technology. Research results indicate that the Croatian manufacturing industry is lagging behind European manufacturing in terms of its technology structure. Croatian manufacturing sector is being dominated by low-tech and medium low-tech industries, while their share in the EU manufacturing is significantly lower. High-technology and medium-high technology industries have been main drivers of EU’s industrial growth during the recession and postrecession period. On the contrary, in the case of Croatia manufacturing industries with lower technological intensity are recovering most successfully, while production of manufacturing industries with higher technological intensity remains below the pre-crisis level.

This paper explores the competitiveness of exporters from Croatian manufacturing industry. A dynamic panel system GММ technique is applied to the sample of firms distributed across all sectors of manufacturing industry and observed over period between 1999 and 2007. The competitiveness of firms is modelled as function of their activities, characteristics and features of their environment. The results of investigation are in line with theoretical predictions about behaviour of price competitive firms. In building their international position, Croatian exporters rely on cost reductions and improvements in labour productivity. The sensitivity of these firms to wage increases suggests that labour costs still play a major role in their success on international markets. In overcoming barriers to exporting these firms rely on own resources, previous experience and cost and knowledge sharing agglomeration externalities. The positive and significant relationship between export intensity and the firms’ location in small urban areas or free trade zones suggest that some of policies undertaken by Croatian government in analysed period such as investment in infrastructure or development of export-targeting policies may have produced benefi ciary effects on the competitiveness of exporters., Ovaj rad istražuje konkurentnost izvoznika iz hrvatske prerađivačke industrije. Metoda GMM sustavnog dinamičkog panela primijenjena je na uzorak poduzeća iz svih sektora prerađivačke industrije promatranih u razdoblju od 1999. do 2007. godine. Konkurentnost poduzeća modelirana je kao funkcija njihovih aktivnosti, obilježja i značajki njihovog okruženja. Rezultati istraživanja su u skladu sa teorijskim predviđanjima o ponašanju cjenovno konkurentnih poduzeća. U građenju svoje međunarodne konkurentnosti hrvatski izvoznici se uglavnom oslanjaju na smanjenje troškova i poboljšanje proizvodnosti rada. Osjetljivost ovih poduzeća na porast plaća implicira da su troškovi rada važna odrednica njihovog uspjeha na međunarodnom tržištu. U svladavanju prepreka izvozu, analizirana poduzeća oslanjaju se na vlastite resurse, prethodno iskustvo te dijeljenje troškova i znanja putem aglomeracijskih eksternalija. Pozitivna i signifikantna veza između intenziteta izvoza i lokacije poduzeća u manjim urbanim sredinama ili slobodnim zonama sugerira kako su neke mjere hrvatske vlade u analiziranom razdoblju poput ulaganja u infrastrukturu ili razvoja izvozno orijentiranih mjera ekonomske politike, imale pozitivan utjecaj na konkurentnost izvoznika.

U radu se identificiraju sektori hrvatske prerađivačke industrije i njihov potencijal rasta povećanjem apsolutnoga i relativnoga udjela na svjetskome tržištu. U tom se kontekstu analiziraju podaci o izvoznoj konkurentnosti 14 sektora hrvatske prerađivačke industrije, koje na godišnjoj razini objavljuje Međunarodni trgovinski centar. Na osnovi analize indeksa trgovinske učinkovitosti hrvatske prerađivačke industrije u razdoblju od godine 2005. do 2010. može se zaključiti da je iskorak iskazao sektor proizvoda od drva koji je u razdoblju od godine 2007. do 2010. zabilježio najveće povećanje udjela na svjetskome tržištu (prema apsolutnoj promjeni) i tako potvrdio osobitosti hrvatskih proizvodnih kapaciteta. Osim toga se, na osnovi tekućega indeksa trgovinske učinkovitosti može zaključiti da je najbolje plasirani hrvatski izvozni sektor u godini 2010. bio sektor elektroničkih komponenti. Sa druge je strane, prema indeksu promjene koji je izračunat za razdoblje od 2006. do 2010. najbolje rezultate pokazao sektor tekstila. No, zabrinjavajući su podaci o ukupnom udjelu svih sektora hrvatske prerađivačke industrije na svjetskome tržištu, prema kojima u hrvatskoj ponudi dominiraju tradicionalni, radno i sirovinski intenzivni sektori s niskom razinom tehnološkoga intenziteta, a koji je sa 1,67 u 2007. pao na svega 1,50% u godini 2010., Through analysing the absolute and relative share of the Croatian manufacturing sectors on the global market, this paper identifies which sectors have the largest potential for growth. Namely, export competitiveness of 14 sectors of Croatian manufacturing industry was analysed on the basis of data annually published by the International Trade Centre. Based on the analysis of Trade Performance Index of Croatian manufacturing industry, in the period from 2005 to 2010, we can conclude that the most significant progress was made in the sector of wood products which recorded the largest increase in the world markets share (expressed in the absolute change for the 2007-2010 period) and thus highlighted the characteristics of Croatian manufacturing capacity. Furthermore, the most recent data on Trade Performance Index show that the best ranked Croatian export sector in the year 2010 was the sector of electronic components. On the other hand, the change calculated for the 2006-2010 period, shows that the best result was achieved by the textiles sector. Data on the total share of all 14 sectors in the world market even more highlight the troubling state of Croatian manufacturing industry since this share dropped from 1.67% in 2007 to 1.50% in 2010. According to these data, Croatia is mainly dominated by traditional, labour and raw material-intensive sectors with low technological intensity.

U radu autor analizira tehnološke karakteristike prerađivačke industrije u Hrvatskoj. Tehnološka se struktura mijenja na nepovoljan način, i to tako da se povećava udio proizvodnje proizvoda niže tehnološke osnovice, a smanjuje se udio proizvoda više tehnološke osnovice. Takve strukturne promjene ukazuju na gubitak konkurentnosti i sposobnosti proizvodnje proizvoda s višom dodanom vrijednošću. Osnovna je hipoteza rada da Hrvatska tehnološki zaostaje i da se širi jaz između tehnološke strukture domaće ponude i domaće potražnje. Dodatna je hipoteza da struktura osobne potrošnje i investicija djeluje prociklično na prihode javnih financija zbog širenja tehnološkoga jaza između domaće ponude i potražnje. Širi se jaz između domaće ponude niske tehnološke razine i domaće potražnje za potrošačkim i investicijskim dobrima visoke tehnološke razine. Hrvatskoj prerađivačkoj industriji potrebna je tehnološka obnova da bi se smanjio jaz između potražnje i ponude proizvoda više razine tehnološke složenosti. Dalje povećanje domaće potražnje utjecat će na pogoršanje neravnoteže u međunarodnoj razmjeni. Hrvatska je prosječno izloženija međunarodnoj konkurenciji na domaćem tržištu od novih zemalja članica EU. Ukupan udio uvoza u domaćoj ponudi proizvoda prerađivačke industrije za Hrvatsku iznosio je 58,6%. Postoji značajan prostor za dodatno osvajanje domaćega tržišta za proizvode niske tehnološke razine. Hrvatski su proizvođači manje orijentirani na međunarodno tržište nego što su to nove članice. Na višu razinu koncentracije na tržištu i na nedovoljnu konkurenciju u hrvatskoj prerađivačkoj industriji upućuju HHI indeks i pokazatelj udjela velikih poduzetnika u ukupnom outputu., The purpose of this paper was to explore distinguishing features of Croatian manufacturing industry. The share of low technology industries is rising, and overall technology structure exhibits negative trends. Such changes point to the loss of competitive edge and diminishing ability to produce high value added products. The main hypothesis is that the technological gap between domestic supply and demand is widening, especially in the area of sophisticated consumer goods and investment goods. In addition to that, the structure of personal consumption and investment is limiting antirecessionary nature of fiscal policy because of technological gap widening. There is a clear need for technological upgrading in order to reduce the gap. Otherwise, the GDP growth in near future will exacerbate prevailing imbalances in international trade. Croatia is, on average, more exposed to international competition on domestic market in comparison to NMS. Total share of imports in domestic demand for manufacturing products in Croatia has been 58,6%. There is additional room for domestic producers to takeover additional share of domestic market in the area of low-technology products. HHI index of market concentration, as well as a share of large companies in total turnover, point to the low level of market competition among domestic producers.