Search

Fishing activities and other anthropogenic influences have direct and indirect effects on fish community structure. One expectation may be that with increasing fishing pressure and decreasing size selectivity of fisheries all predator populations decline and consequently fish assemblages change. Comparisons of MPAs with unprotected areas are considered valid natural experiments to test hypotheses on how predation structures communities. Here we report on the use of a lure-assisted visual census in the Central Croatian Adriatic to assess and compare fish assemblages in MPA sites (Kornati NP) with adjacent unprotected sites. We detected a significant protection effect on mesopredator abundance and overall fish diversity/richness and that protection status explained a significant portion of the fish assemblage variability, all independent of additional predictor variables, like habitat and depth. As we continue to expand the spatiotemporal scale and magnitude of the approach, we hope that it will eventually provide us with a long-term data series needed for testing many hypotheses in coastal ecology, including the effects of MPAs, coastal development, fishing and global climate change on the species interactions, abundance, diversity and assembly of animal species across multiple spatial scales., Ribolovne i druge antropogene aktivnosti izravno i neizravno utječu na sastav zajednica riba. Jedna od pretpostavki je da povećani ribolovni napor dovodi do smanjenja populacije predatorskih vrsta riba što dovodi do promjena u sastavu zajednica riba. Usporedba zaštićenih i nezaštićenih područja smatra se vjerodostojnom eksperimentalnom metodom za testiranje hipoteze na koji način struktura predatora utječe na zajednicu riba. Ovdje predstavljamo rezultate korištenja metode vizualnog cenzusa uz pomoć mamca na području srednjeg Jadrana kako bi procijenili i usporedili sastav zajednica riba u zaštićenom području (NP Kornati) i susjednim nezaštićenim područjima. Zabilježili smo značajan utjecaj zaštite na brojnost meso-predatora i na ukupnu raznolikost/brojnost riba kao i to da je zaštitom moguće objasniti značajan dio varijabilnosti u sastavu zajednica riba, neovisno o drugim faktorima poput tipa staništa ili dubine. Daljnjim proširivanjem naših istraživanja na prostornoj i vremenskoj skali, očekujemo da ćemo prikupiti vrijedne i dugotrajne podatke koji su potrebni kako bismo testirali mnoge pretpostavke u ekologiji priobalne zone, uključujući one o u utjecaju zaštićenih područja, razvoju obale, ribolovu, dostupnosti staništa te globalnim klimatskim promjenama na odnose među različitim vrstama, brojnost, raznolikost i sastav životinjskih vrsta na raznim prostornim skalama.