Search

Kazališna umjetnost jedinstvena je jer se u zamračenoj kutiji, na najmanjemu mogućem prostoru susreću umjetnici, gledatelji i politika, a bez nijednoga od njih predstava ne može početi. Za umjetnike i gledatelje je jasno, dok je politika ta koja na našim prostorima prečesto i predugo vodi glavnu riječ, prikriveno ili otvoreno cenzurira i ne dozvoljava umjetnicima da rade ono što najbolje znaju.Snježana Banović, beskompromisna kritičarka, pedantna istraživačica arhiva i vrsna spisateljica oštra pera u Službenom izlazu s raznih strana osvjetljava sve probleme s kojima se naše kazalište, ali i umjetnost u cjelini susreću te ne ostavlja mnogo prostora za optimizam i nadu. Službeni izlaz bavi se ponajviše HNK-om od vremena Drugoga svjetskoga rata i poraća pa do današnjih dana, našim velikim umjetnicima i intendantima Vladimirom Habunekom, Brankom Gavellom, Marijanom Matkovićem i mnogima drugima te političarima koji kroje njihove sudbine.Snježana Banović nikada se nije predavala općoj letargiji, bila je na pozornici do kraja pod svjetlima reflektora, govorila i pisala o onome što ne valja argumentirano, precizno i bez straha, a hoće li nastaviti, ne ovisi više samo o njoj.

Okupivši na jednome mjestu najzanimljivija imena lijeve političke misli od Slovenije do Bugarske, s naglaskom na zemlje bivše Jugoslavije, filozofi i aktivisti Srećko Horvat i Igor Štiks pred njih su stavili zadatak da napišu tekstove o situaciji danas i ovdje, prije svega na Balkanu. Četrnaest autora, od mladih filozofskih nada do svjetski priznatih imena, u svojim esejima pokazuje koliko je pošast neoliberalizma u sprezi s političko-mafijaškim klanovima i krupnim kapitalom razjela sve one pozitivne tekovine koje je ostavilo socijalističko nasljeđe. Bez sentimenta i nostalgije prema prošlim vremenima, Dobro došli u pustinju postsocijalizma najzanimljivija je i najaktualnija knjiga o suvre­menom trenutku. Ona je nezaobilazna studija za svakoga tko želi ozbiljnije shvatiti što nam se i zašto događa u vremenima duboke krize.

The recent explosion of digital media, online networking, and e-commerce has generated great new opportunities for those Internet-savvy individuals who see potential in new technologies and can turn those possibilities into reality. It is vital for such forward-thinking innovators to stay abreast of all the latest technologies. Web-Based Services: Concepts, Methodologies, Tools, and Applications provides readers with comprehensive coverage of some of the latest tools and technologies in the digital industry. The chapters in this multi-volume book describe a diverse range of applications and methodologies made possible in a world connected by the global network, providing researchers, computer scientists, web developers, and digital experts with the latest knowledge and developments in Internet technologies.

As the Web grows and expands into ever more remote parts of the world, the availability of resources over the Internet increases exponentially. Making use of this widely prevalent tool, organizations and individuals can share and store knowledge like never before. Cloud Technology: Concepts, Methodologies, Tools, and Applications investigates the latest research in the ubiquitous Web, exploring the use of applications and software that make use of the Internet's anytime, anywhere availability. By bringing together research and ideas from across the globe, this publication will be of use to computer engineers, software developers, and end users in business, education, medicine, and more.

Današnje su knjižnice sučeljene s brojnim izazovima. Uvođenje i ovladavanje informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, iako složeno i zahtjevno, danas je važan, iako ne i jedini izazov. Svaka nova tehnološka primjena zahtijeva i prilagodbu dosadašnjeg načina rada, a prilagodba često ovisi i o zakonskim propisima koji vrijede u sredini u kojoj knjižnica djeluje. U okolini koja se tehnološki mijenja knjižničari bi trebali sačuvati vrijednosti koje drže svojima i na kojima utemeljuju svoje djelovanje još od nastanka prvih javnih knjižnica. Te su vrijednosti redovito nabrojene u etičkim kodeksima knjižničarske profesije. Omogućiti slobodan pristup informacijama temeljna je zadaća knjižničara, ali uz nju je usko vezana i njihova obveza da nikome ne otkrivaju podatke o tome tko su korisnici, što traže, pregledavaju i čitaju. Današnju informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, međutim, karakterizira sposobnost praćenja i trajnoga pamćenja i čuvanja svakog jednom zabilježenoga čina, a time se dovodi u iskušenje obveza knjižničara da čuvaju korisničku privatnost. Posljedica je toga da na vrlo jednostavna pitanja, poput kako sačuvati privatnost korisnika, kako pružiti građu korisniku, a ne povrijediti pravo autora te građe, ne možemo danas pružiti baš uvijek brze i jednostavne odgovore. Promjene koje svakodnevno donosi tehnologija upravo zahtijevaju preispitivanje osnovnih načela na kojima se utemeljuju rad i poslanje knjižnica. Zato se u prvom dijelu knjige raspravlja o pravima korisnika, poput prava na pristup informacijama, prava na privatnost, koje uključuje pravo na čast i ugled, pravo na vlastitu sliku i pravo na identitet. Zatim se raspravlja o profesionalnoj tajni koja obvezuje knjižničara da čuva podatke o korisnicima. Posebno se govori o prostornoj privatnosti, posebice videonadzoru u javnim prostoru poput knjižnice, RFID tehnologiji i biometrijskim podacima koji se u nekim knjižnicama koriste za identifikaciju korisnika. Izlažu se načela zaštite osobnih podataka, kao i opasnosti koje donosi računalstvo u oblaku, ako se knjižnice odluče koristiti tu vrstu usluge. Ukratko je prikazan sukob između prava građana na sigurnost koju države žele osigurati donošenjem niza anti-terorističkih zakona i tzv.'three-strikes legislation'te prava građana na privatnost. Pravo pristupa internetu i pravo na zaborav prava su pojedinaca koja pripadaju tzv. digitalnim pravima, o kojima se odnedavno više govori, a kojima bi se trebala bolje urediti današnja digitalna sredina. Drugi dio knjige posvećen je pojavi e-knjige. Razvojem elektroničkog nakladništva i mogućnošću distribucije putem interneta koncem devedesetih godina 20. stoljeća u središte pažnje dolazi knjiga kao gospodarski proizvod i kulturološki fenomen koji treba ponovno definirati. Čitatelju se prikazujući prilike u sektoru knjige nastoji odgovoriti na pitanje da li je e-knjiga dio evolucije knjige. Elektronička knjiga se definira kao jedna ili više računalnih datoteka omeđenoga sadržaja koje su dostupne javnosti na mreži (mrežna knjiga) ili u materijalnom obliku. Uz tekst elektronička knjiga može donositi sliku i zvuk kao i veze sa srodnim mrežnim stranicama te program za izmjene i dopune. Ona može biti interaktivna, dopuštajući izmjene i dopune čitatelja. Najčešći su formati ePub, pdf i format za mobilne uređaje. E-knjiga raspačava se putem platformi. Uvođenje e-knjige u knjižnice praćeno je još uvijek nizom prepreka, od tehničkih, organizacijskih i financijskih do odbijanja nakladnika da knjižnicama dopuste nabavu i posudbu te vrste građe, čime se izravno dovodi u pitanje tradicionalno poslanje i služba knjižnica. Pod utjecajem informacijsko-komunikacijske tehnologije osnovne struke na putu knjige od pisca do čitatelja – nakladnici kao proizvođači e-knjige, a knjižari i knjižničari kao posrednici do krajnjega korisnika – dovedene su u nove odnose koji su konvergentni, iako katkad pokazuju divergenciju. One surađuju i razvijaju nove poslovne modele koji su široj javnost

'This book presents the applications of cloud computing in various settings, such as scientific research, education, e-learning, ubiquitous learning, and social computing, providing various examples, practical solutions, and applications of high performance and cloud computing'--

The monograph Language Law and Slavonic Languages represents a contribution of the International Standard Slavonic Languages Commission at the proceedings of the XV International Congress of Slavicists held in Minsk, Belarus in 2013. It is designed as a background material for the homonymous thematic bloc conducted by the Commission during the Congress. The issue of language law is a question of essential relevance in the course of present‑ day development of Slavonic nations and ethnic groups. The use of languages represents, apart from a number of other aspects, an object of legal regulation. The first part of the publication contains a comprehensive set of scientific treatises. It opens with an essay by V. Dovalil mapping the issue of the language law in theoretical terms. It outlines the basic concepts and methodological challenges to be encountered on the borderland between law sciences and linguistics. By developing the proverbial Fishmann's pronouncement on communication spheres (Who speaks what language to whom and when?) to include Who speaks/writes to whom, how, about what, using what language (which of its varieties), under what social contexts, with what intentions and implications, one can set parameters that shall or may be regulated by legal standards of international, European as well as national legislations. The author defines the language law in terms of differentiating between the objective and subjective law, also analysing the concept of language law using the theory of language management. The discipline of language law is classified along the lines of sociolinguistic criteria (language status, structure, corpus and acquisition) as well as legal criteria. The next group of articles focuses on the role of language law in the conditions which, in terms of language use, currently appear to be most challenging: in multilingual Slavonic language communities (N. B. Mechkovskaya on Belarus, L. Masenko on Ukraine) or in their succession states (M. Samardzhiya and M. Katnich‑ Bakarshich on post_Yugoslav space). N.B. Mechkovskaya has exposed the context of current legal framework of language use in Belarus and Ukraine since the time of Imperial Russia, which enables her to view, with considerable detachment, both the nationalities and language policies in the light of language laws in former multinational states as well as in present‑ day independent republics. She demonstrates how those laws reflect the way of thinking of both the governing elites and the communities regulated by those laws; finally, how their language is being used not as a means of communication but as a tool for disguising true ideological and political aims. L. Masenko focuses on the period of independent Ukraine and on the development of how the use of Ukrainian and Russian has been regulated in their official language functioning; in this context, the concepts of bilingualism and diglossia are being applied. The author points out causes and consequences of the language issue escalation policy and the ways of its resolution at the highest levels of state administration (parliament, president, political parties), which exposes both the declarative nature of implemented solutions and specific interests of individual approaches; these can, for example, be traced to the way of implementing the European Charter for Regional or Minority Languages. The more general contribution of M. Samardziya describes the development of language‑ related legislation since the times of Socialist Federative Republic of Yugoslavia up to the present‑ day independent states in the post‑Yugoslav geographical area. On the one hand, the author differentiates the developments in Slovenia and Macedonia where, after independence, Slovenian (in Slovenia) and Macedonian (in Macedonia) have been established as official languages. The developments within the rest of former Yugoslav republics demonstrate, according t