Search

One of the side-effects of the COVID-19 pandemic is a global change in work ergonomic patterns as millions of people replaced their usual work environment with home to limit the spread of the severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 (SARS-COV-2) infection. The aim of our cross-sectional pilot study was to identify musculoskeletal pain that may have resulted from this change and included 232 telecommunications company workers of both genders [121 (52.2 %) men aged 23-62 (median 41; interquartile range 33-46 yrs.) and 111 (47.8 %) women aged 23-53 (median 40; interquartile range 33-44)] who had been working from home for eight months (from 16 March to 4 December 2020) before they joined the study. The participants were asked to fill in our web-based questionnaire by self-assessing their experience of hand, lower back, and upper back/neck pain while working at home and by describing their work setting and physical activity. Compared to previous work at the office, 90 (39.1 %) participants reported stronger pain in the lower back, 105 (45.7 %) in the upper back/neck, and 63 (27.2 %) in their hands. Only one third did not report any musculoskeletal problems related to work from home. Significantly fewer men than women reported hand, lower back, and upper back/ neck pain (p=0.033, p=0.001 and p=0.013, respectively). Sixty-nine workers (29.9 %) reported to work in a separate room, 75 (32.4 %) worked in a separate section of a room with other household members, whereas 87 (37.7 %) had no separate work space, 30 of whom most often worked in the dining room. Ninety-five participants (40.9 %) had no office desk to work at, and only 75 (32.3 %) used an ergonomic chair. Of those who shared their household with others (N=164), 116 (70.7 %) complained about constant or occasional disturbances. Over a half of all participants (52 %) said that they worked longer hours from home than at work, predominantly women (p=0.05). Only 69 participants (29.9 %) were taking frequent breaks, predominantly older ones (p=0.006). Our findings clearly point to a need to inform home workers how to make more ergonomic use of non-ergonomic equipment, use breaks, and exercise and to inform employers how to better organise working hours to meet the needs of work from home.Pandemija izazvana širenjem koronavirusa teškog akutnog respiratornog sindroma 2 dovela je do značajnih promjena u globalnoj ergonomiji rada. Naime, tisuće zaposlenika iznenada su uobičajene radne prostore zamijenile kućnim prostorom ne bi li se smanjilo širenje virusa i obuzdala pandemija. Kako bi se opisale mišićno-koštane tegobe u uvjetima rada od kuće te analizirali novonastali uvjeti rada od kuće, ovo presječno pilot-istraživanje obuhvatilo je 232 zaposlenika telekomunikacijske tvrtke: 121 muškarca (52,2 %) u dobi od 23 do 62 godine i 111 žena (47,8 %) u dobi od 23 do 53 godine, koji su radili od kuće osam mjeseci, tj. od 16. 3. 2020. do 4. 12. 2020. Za potrebe ovog istraživanja autori su izradili virtualni upitnik u kojem su ispitanici samostalno procijenili intenzitet bolova u šakama, donjem dijelu leđa te u vratu i gornjem dijelu leđa tijekom rada od kuće, uvjete rada od kuće te razinu vlastite tjelesne aktivnosti. U odnosu na vrijeme prije rada od kuće, 90 ispitanika (39,1 %) prijavilo je jače bolove u donjem dijelu leđa tijekom rada od kuće, pri čemu je pogoršanje bola u vratu i gornjem dijelu leđa prijavilo 105 ispitanika (45,7 %), a bola u šakama njih 63 (27,2 %). Samo trećina zaposlenika nije prijavila mišićno-koštane tegobe tijekom rada od kuće. Muškarci su značajno rjeđe prijavili bol u šakama, donjem dijelu leđa te u vratu i gornjem dijelu leđa (p=0,033; p=0,001 odnosno p=0,013). Posebnu prostoriju za rad od kuće imalo je 69 ispitanika (29,9 %), odvojeni radni prostor njih 75 (32,4 %), a njih 87 (37,7 %) nije imalo radni prostor, pa su najčešće radili u blagovaonici (njih 30). Pisaći radni stol za rad nije imalo 95 ispitanika (40,9 %), a ergonomsku radnu stolicu imalo je njih tek 75 (32,3 %). Od ispitanika koji žive s ukućanima (N=164), njih 116 (70,7 %) smatralo je da ih ukućani ometaju u radu stalno ili povremeno. Više od polovice ispitanika (52 %) smatralo je da radi dulje kod kuće nego na poslu, i to značajno više žene (p=0,05). Samo je 69 ispitanika (29,9 %) uzimalo češće predahe, i to značajno češće stariji zaposlenici (p=0,006). Naši rezultati upućuju na to da, radi sprječavanja mišićno-koštanih tegoba, zaposlenike treba educirati o metodama i načinima prilagodbe neergonomske opreme, korištenju pauza, potrebi tjelovježbe, a poslodavce treba educirati o potrebi organizacije radnog vremena u novim uvjetima rada od kuće.

Šibenik se posljednjih godina odmiče od bogate povijesti i industrijskog naslijeđa, gubi stanovništvo i identitet „aktivnog“ grada. Na simboličnoj lokaciji, spoju starog i novog grada, mjestu prometnog ulaza koje je nekada opsluživalo grad industrijom, a danas turizmom, razvija se prostor rada i edukacije koji aktivira zajednicu. Kroz jednostavan odnos horizontala i vertikale, sklop predstavlja završetak vizure s mora, te se uklapa u sliku grada malog mjerila s velikim gestama. Centar se sastoji od pravilne prizme sa staklenikom te zavijene zgrade podignute nad postojećim tunelom koja udomljava sve radne i coworking prostore, a završava s komunikacijskom vertikalom. Na toj točki spajaju se nedovršeni urbanistički pravci, a infrastruktura postaje arhitektura, vodeći od prometnice, preko radnih, do javnih sadržaja.

Industrija 4.0 započela je novim tehničkim rješenjima u projektiranju, konstruiranju, proizvodnji, upravljanju, te nadzoru. Ulaganja u napredna tehnološka rješenja zahtijevaju strateška promišljanja, simulacije, planiranje, učenje i obuku. Jedan od bitnih koraka je digitalizacija proizvodne linije kako bi se povezala tvornička oprema i uređaji i ispitala tražena rješenja prije nego što se donese konačna odluka o ulaganju. U diplomskom je radu izgrađen model digitalnog blizanca automatizirane proizvodne linije. Unutar modela je simulirano nekoliko senzora u stvarnom vremenu te su korišteni najnoviji alati za prikaz vremenskih sljedova podataka u oblaku. Industry 4.0 started with new technical solutions in design, construction, production, management, and supervision. Investing in advanced technology solutions requires strategic thinking, simulation, planning, learning and training. One of the essential steps is the digitization of the production line in order to connect the factory equipment and devices and test the required solutions before making a final investment decision. In thisis a model has been built of digital twin automated production line. Model simulates several sensors in real time and use the latest tools to display time series of data in the cloud.

One of the side-effects of the COVID-19 pandemic is a global change in work ergonomic patterns as millions of people replaced their usual work environment with home to limit the spread of the severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 (SARS-COV-2) infection. The aim of our cross-sectional pilot study was to identify musculoskeletal pain that may have resulted from this change and included 232 telecommunications company workers of both genders [121 (52.2 %) men aged 23–62 (median 41; interquartile range 33–46 yrs.) and 111 (47.8 %) women aged 23–53 (median 40; interquartile range 33–44)] who had been working from home for eight months (from 16 March to 4 December 2020) before they joined the study. The participants were asked to fill in our web-based questionnaire by self-assessing their experience of hand, lower back, and upper back/neck pain while working at home and by describing their work setting and physical activity. Compared to previous work at the office, 90 (39.1 %) participants reported stronger pain in the lower back, 105 (45.7 %) in the upper back/neck, and 63 (27.2 %) in their hands. Only one third did not report any musculoskeletal problems related to work from home. Significantly fewer men than women reported hand, lower back, and upper back/neck pain (p=0.033, p=0.001 and p=0.013, respectively). Sixty-nine workers (29.9 %) reported to work in a separate room, 75 (32.4 %) worked in a separate section of a room with other household members, whereas 87 (37.7 %) had no separate work space, 30 of whom most often worked in the dining room. Ninety-five participants (40.9 %) had no office desk to work at, and only 75 (32.3 %) used an ergonomic chair. Of those who shared their household with others (N=164), 116 (70.7 %) complained about constant or occasional disturbances. Over a half of all participants (52 %) said that they worked longer hours from home than at work, predominantly women (p=0.05). Only 69 participants (29.9 %) were taking frequent breaks, predominantly older ones (p=0.006). Our findings clearly point to a need to inform home workers how to make more ergonomic use of non-ergonomic equipment, use breaks, and exercise and to inform employers how to better organise working hours to meet the needs of work from home, Pandemija izazvana širenjem koronavirusa teškog akutnog respiratornog sindroma 2 dovela je do značajnih promjena u globalnoj ergonomiji rada. Naime, tisuće zaposlenika iznenada su uobičajene radne prostore zamijenile kućnim prostorom ne bi li se smanjilo širenje virusa i obuzdala pandemija. Kako bi se opisale mišićno-koštane tegobe u uvjetima rada od kuće te analizirali novonastali uvjeti rada od kuće, ovo presječno pilot-istraživanje obuhvatilo je 232 zaposlenika telekomunikacijske tvrtke: 121 muškarca (52,2 %) u dobi od 23 do 62 godine i 111 žena (47,8 %) u dobi od 23 do 53 godine, koji su radili od kuće osam mjeseci, tj. od 16. 3. 2020. do 4. 12. 2020. Za potrebe ovog istraživanja autori su izradili virtualni upitnik u kojem su ispitanici samostalno procijenili intenzitet bolova u šakama, donjem dijelu leđa te u vratu i gornjem dijelu leđa tijekom rada od kuće, uvjete rada od kuće te razinu vlastite tjelesne aktivnosti. U odnosu na vrijeme prije rada od kuće, 90 ispitanika (39,1 %) prijavilo je jače bolove u donjem dijelu leđa tijekom rada od kuće, pri čemu je pogoršanje bola u vratu i gornjem dijelu leđa prijavilo 105 ispitanika (45,7 %), a bola u šakama njih 63 (27,2 %). Samo trećina zaposlenika nije prijavila mišićno-koštane tegobe tijekom rada od kuće. Muškarci su značajno rjeđe prijavili bol u šakama, donjem dijelu leđa te u vratu i gornjem dijelu leđa (p=0,033; p=0,001 odnosno p=0,013). Posebnu prostoriju za rad od kuće imalo je 69 ispitanika (29,9 %), odvojeni radni prostor njih 75 (32,4 %), a njih 87 (37,7 %) nije imalo radni prostor, pa su najčešće radili u blagovaonici (njih 30). Pisaći radni stol za rad nije imalo 95 ispitanika (40,9 %), a ergonomsku radnu stolicu imalo je njih tek 75 (32,3 %). Od ispitanika koji žive s ukućanima (N=164), njih 116 (70,7 %) smatralo je da ih ukućani ometaju u radu stalno ili povremeno. Više od polovice ispitanika (52 %) smatralo je da radi dulje kod kuće nego na poslu, i to značajno više žene (p=0,05). Samo je 69 ispitanika (29,9 %) uzimalo češće predahe, i to značajno češće stariji zaposlenici (p=0,006). Naši rezultati upućuju na to da, radi sprječavanja mišićno-koštanih tegoba, zaposlenike treba educirati o metodama i načinima prilagodbe neergonomske opreme, korištenju pauza, potrebi tjelovježbe, a poslodavce treba educirati o potrebi organizacije radnog vremena u novim uvjetima rada od kuće.

Roboti sa serijskom kinematskom strukturom pronašli su svoje mjesto u mnogim segmentima djelovanja unutar industrijskog okruženja. Razvojem i usavršavanjem industrijskih procesa dolazi do pojavljivanja specifičnih radnih zadataka kod kojih je potrebno osigurati visok stupanj dinamike. Roboti s paralelnom kinematskom strukturom pronašli su svoju primjenu upravo u takvim specifičnim zadacima. U ovome radu dana je tablična usporedba komercijalnih delta robota vodećih svjetskih proizvođača. Većina proizvođača u svojoj ponudi nudi više tipova delta robota te su stoga u ovome radu razmatrane samo one konfiguracije robota koje su međusobno slične i u odnosu na koje se predlaže novo konstrukcijsko rješenje bez upotrebe profesionalnih komponenata. Modeliranje konstrukcijskih komponenata napravljeno je u CAD programskom paketu SolidWorks. Prema predloženoj konstrukciji izvedeni su izrazi i dobivena su rješenja inverznog i direktnog kinematičkog problema. Provjera izvedenih izraza napravljena je u programskom paketu MATLAB gdje je na temelju zadane prostorne trajektorije riješen inverzni kinematički problem čije je rješenje zadano kao ulazna varijabla direktnog kinematičkog problema. Dinamika robota određena je Lagrangeovom formulacijom prvog tipa te je dobiveno rješenje grafički prikazano i uzeto u obzir pri odabiru aktuatora. S obzirom da robot obavlja radne operacije unutar relativno manjeg radnog prostora, razmatrana su konstrukcijska ograničenja koja utječu na dimenzije radnog prostora i dobiveni je grafički prikaz radnog prostora robota pomoću MATLAB-a. Odabrane su i opisane komponente predloženog upravljačkog sustava robota. Prikazane su sheme spojeva elektroničkih komponenata koje su korištene u projektiranju mikroprocesorskog sustava robota napravljenog u Altium Designer-u. Na kraju je prikazana tablična procjena troškova komponenata i izrade robota. Robots with serial kinematics structure have found their place in many segments of operation within an industrial environment. With the development and refinement of industrial processes, there are specific tasks that require a high degree of dynamics. Robots with parallel kinematics structure have found application in precisely such specific tasks. In this paper, a tabular comparison of commercial delta robots of the world's leading manufacturers is given. Most manufacturers have several types of delta robots in their offer, and therefore, in this paper we will consider only those configurations of robots that are similar, and in relation to which, a new design solution is proposed, without the use of professional components. Modelling of structural components is made in the CAD program package SolidWorks. According to the proposed design, the expressions were derived, and the solutions of the inverse and direct kinematics problem were obtained. A check of derivative expressions was made in a program package MATLAB where an inverse kinematic problem was resolved, based on the default spatial trajectory, which is the default solution as the input variable of the direct kinematic problem. The dynamics of the robot is determined by Lagrange formulation of the first type and the resulting solution is graphically illustrated and taken into account when the actuator is selected. Since the robot performs work operations within a relatively small workspace, the structural limitations that affect the volume of the workspace have been examined and a graphical representation of the workspace of the robot is obtained using MATLAB. The components of the proposed robot control system are selected and described. The schemes of electronic components used in designing microprocessor systems of robots are presented and designed in Altium Designer software. In the end, robot production cost estimation is presented in the table showing each component cost.

U završnom radu analizirano je poduzeće “Vulkanizer Bračun“. U okviru rada provedena je analiza cjelokupnog poduzeća pomoću SWOT analize i analizom Five Forces Model-5 Porterovih sila. Daljnja analiza usmjerena je na najučestaliji uslužni proces u samom poduzeću, zamjenu ljetnih i zimskih pneumatika u doba najveće potražnje za samom uslugom u prijelaznim razdobljima godine. Detaljno je analiziran proces redoslijeda obavljanja aktivnosti te su izmjerena vremena pojedinih faza na uzorku od 41 vozila. Analiziran je radni prostor, raspored strojeva i njihova organizacija te način skladištenja pneumatika u zasebnom skladištu. Radni proces trenutačnog stanja i predložene izmjene prikazane su pomoću mape toka vrijednosti. U radu su također predložena poboljšanja u organizaciji radnog prostora boljim rasporedom strojeva, povećanje skladišnog kapaciteta unaprjeđivanjem skladišnih regala i skraćenje vremena uslužnog procesa boljom organizacijom izvođenja aktivnosti. An analysis of the service company "Vulkanizer Bračun" was carried out using SWOT analysis and analysis of Five Forces Model-5 Porter forces. Further analysis is focused on the most frequent service process in the company, seasonal replacement of tires, at the time of the greatest demand for the service, in the transitional periods of the year. The order of activity within the process was analysed in detail and the time of each phase was measured on a sample of 41 vehicles. The work space, the layout of the machines and their organization and the way of storage of the tires in a separate warehouse were also analysed. The working process of the current state and the proposed changes are shown in the flow chart of the material. The final work also proposes improvements in organizing the work space for a better layout of machines, increasing storage capacity by improving warehouse regimes and shortening the service process time by better activities organization.

Ovaj završni rad sadrži početak istraživanja svijeta ergonomije računala i računalne opreme. Velik dio toga svijeta još nije dovoljno otkriven. Upravo zbog tog neotkrivenog dijela moramo se zapitati koliki utjecaj na zdravlje i učinkovito korištenje računala imaju na nas, a ponajprije na najmlađe među nama - djecu. Ergonomija je vrlo zapostavljena. Vrlo se malo toga čini da bi se olakšao i uljepšao čovjekov rad na računalu. Razlog toga je vrlo jednostavan. Radi se o pomanjkanju znanja i posljedica o tom problemu. Nismo, na žalost, dovoljno educirani za prepoznavanje određenog problema. Tako da ih nismo ni uočavali, a onda ni riješili. Obzirom na svoj psihofizički razvoj, djeca su vrlo podložna negativnom utjecaju loše prilagođene opreme i prostora, budući. Iako smo svjesni činjenice da se računala uglavnom izrađuju za odrasle osobe, ne pristupamo tome kao nečemu bitnom i upitnom po zdravlju naše djece. Vrlo je važno da radna sredstva i radne uvjete treba prilagođavati anatomskoj građi djeteta. Rad sa računalu bitno je često prekidati odmorima ili nekim drugim aktivnostima koje rasterećuju vidne, mentalne i mišićno-koštane organe. Također je jako važno pojedine dijelove računalnog sustava zamijeniti ergonomskim (LCD monitor, ergonomski miš i tipkovnica) prilagoditi radni prostor (odgovarajući stol i stolica, položaj i rasvjeta stola i monitoara) Vrlo je važno prilagoditi prostor svojim potrebama, važno je misliti na zdravlje našeg najvećeg blaga - djece, vrlo je važno poznavati ergonomiju, jer ona ne da samo omogućuje sigurniju i zdraviju atmosferu tijekom rada i igre, nego i tijekom odmora, koji je vrlo važno primjenivati da bi naša djeca imala nesmetan i zadovoljan razvoj.

U radu su opisani rizici u interakciji čovjek-robot koji se javljaju prilikom uporabe industrijskih robota. Dana je analiza grešaka te mjere zaštite radnog prostora robota koje treba poduzeti sa ciljem smanjenja određenih rizika. U svakoj instalaciji robota i analizi rizika treba voditi računa o identifikaciji rizika tako da mogu biti primijenjene odgovarajuće mjere zaštite za prevenciju od nastanka nezgoda., Presented are the risks in the man-robot interaction arising during the industrial robot operation. An analysis is given of the errors and the safety measures in the robot work environment that need to be implemented in order to reduce certain risks. In every robot installation and risk analysis, risks need to be identified so that suitable safety measures may be implemented to prevent injury.

Rekonstrukcijom postojeće zgrade i uklanjanjem neizvornog sloja ostvaruje se suvremeni radni prostor zasnovan na modelu kombi ureda.

Idejno rješenje sjedišta Nacionalnog ispitnog centra i Zavoda za školstvo. Adaptacija postojeće zgrade kao Zavoda za školstvo i definiranje nove zgrade za Nacionalni ispitni centar.

Opisan je Denavit-Hartenbergov postupak za određivanje položaja i orijentacije prihvatnice robotskog manipulatora. Postupak je ilustriran na nekoliko tipičnih primjera robotskih manipulatora. Definiran je radni prostor ravninskog manipulatora. Princip rješavanja inverznog kinematičkog problema pokazan je na primjeru trosegmentnog ravninskog i sferičnog robotskog manipulatora.

Rad počinje opisom razloga razmatranja paralelnih struktura temeljenih na Stewartovoj platformi te prikazuje nekoliko postojećih prototipova takvih strojeva. Opis i definicija strukture prikazani su za oba temeljna modela: model sa upravljivom duljinom krakova i model sa konstantnom duljinom krakova. Definiran je pojam radnog prostora te ograničenja paralelne strukture koja moraju biti zadovoljena za svaku njegovu točku kao i algoritam njegova određivanja. Razmatran je utjecaj greaka i tolerancija pojedinih elemenata strukture na ukupna odstupanja te je izveden postupak njihova proračuna. Kinematska svojstva heksapoda definirana su koristeći odnos brzine pokretnog dijela manipulatora prema brzini promjena duljina krakova. Iterativnim računskim postupcima određeni su parametri struktura koji optimiraju pojedine kriterije: veličinu radnog prostora, utjecaj tolerancija i kinematska svojstva ili kombinaciju sviju sa različitim teinama. This work describes reasons for consideration of parallel manipulators based on Stewart platfom over serial-link manipulators. A few Stewart platform manipulator prototypes with their characteristics are shown. Formal definitions of hexapod structure for both basic models: model with variabile strut lenghts and model with fixed strut lenghts are presented. Hexapod workspace is defined and restrictions which must be satisfied in its points are elaborated. Using those restrictions, an algorithm for workspace calculation is shown. Relation between errors and tolerances in model components and end-effector position and orientation is deduced. Characteristics kinematic values are defined using relationship between hexapod strut rates and end-effector speed. Models that optimize workspace area, minimize errors, give best kinematics or combine previous criteria are calculated with iterative methods.

Proučen je model heksapoda. Proučeni su postupci kojima se ostvaruje vizaualizacija u prostoru elemenata volumena. Ostvaren je prikaz prostora koji može biti dohvaćen vrhom alata heksapoda. Prikaz je ostvaren u skladu s programskim standardom OpenGL. Na nizu primjera pokazani su ostvareni rezultati. Radu su priloženi algoritmi, izvorni kodovi i rezultati uz potrebna objašnjenja i dokumentaciju.

Izrađen je parametrizirani računalni model Stewartove platforme s prikladno odabranim ograničenjima u pomacima krakova i kutnim ograničenjima u zglobovima. Uz odabrane duljine alata učvršćenog u središte pomične platforme predložen je postupak za određivanje radnog prostora stroja. Ostvaren je način prikupljanja numeričkih podataka o radnom prostoru stroja te načini njegove vizualizacije. Programi su pripremljeni u programskom jeziku C++.

Analizirani su tipični mehanizmi alatnih strojeva koji se zasnivaju na uporabi Stewartove platforme. Razrađeni su modeli strojeva i postupci za analizu izravne i inverzne kinematike. Posebnu pažnju posvećena je analizi radnog prostora stroja i vizualizaciji tog radnog prostora. Predviđena je mogućnost interaktivnog rada pri promjeni vrijednosti parametara platforme te ocjene tih promjena na radni prostor. Predviđene su moguće nadopune osnovnog modela koji omogućuju detaljniju analizu rada platforme i pažljivo odabrani prikladni numerički postupci. Priređeni su i ispitani odgovarajući programski alati. Sva programska rješenja su objektno orijentirana i potkrijepljena pripadnom dokumentacijom.

Prikaz oragnizacije rada i djelovanje jednog laboratorija obuhvaćajući sve zahtjeve koje norma HRN EN 45001 navodi.