Search

U radu se opisuju različiti sustavi naglašivanja s osobitim osvrtom na Školski rječnik hrvatskoga jezika i Hrvatski mrežni rječnik (Mrežnik). Posebno se problematiziraju četiri teme: 1) odnos priručnika prema standardnojezičnim naglasnim pravilima, 2) pitanje uporabne norme s posebnim osvrtom na naglasni inventar i dijalektnu sliku, 3) provedba načela normativne hijerarhije u naglasnoj normi te 4) primjeri obrade iz dvaju navedenih rječnika., The paper describes different systems of accentuation with a special emphasis on two dictionaries, viz. Školski rječnik hrvatskoga jezika and Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik. It focuses on four issues: 1. the approach to accentuation rules of the standard language in language manuals, 2. the question of the usage norm with an overview on the inventory of accents and the dialectological picture, 3. the normative hierarchy in the accentuation norm, and 4. examples of accentuated forms from these two dictionaries.

U radu se prikazuju dva 2015. godine izrađena zvučna atlasa hrvatskoga jezika: "Austrijacizmi i germanizmi u hrvatskome jeziku" i "Zvučni atlas hrvatskih govora". Opisuju se metodologija, korpus, ustroj, odabir informanata, svrha te mogućnosti primjene.

Slavonski je dijalekt najarhaičniji dijalekt štokavskoga narječja te ga čini skupina staroštokavskih govora. Karakteriziraju ga i starije morfološke osobitosti iz kojih možemo uočiti zajedničke osobine s čakavskim i kajkavskim narječjem. Slavonski je dijalekt podijeljen na tri poddijalekta: posavski (na jugu, uz rijeku Savu), podravski ( na sjeveru, uz rijeku Dravu) i baranjski (južno od granice s Mađarskom). Slavonskim se dijalektom govori u slavonskoj Posavini, slavonskoj Podravini i hrvatskom dijelu Baranje, ali i izvan granica Hrvatske: bosanska Posavina, zapadnobačko Podunavlje i na mađarskoj strani uz Dunav. Poddijalekti se slavonskoga dijalekta dijele na mjesne govore koji se razlikuju naglaskom, glasovima, oblicima i leksikom. Posavski je poddijalekt ikavski i poluikavski (ikavskojekavski), manjim dijelom ekavski, podravski je ekavski, a baranjski ikavskoekavski. Slavonskim dijalektom, iako bi iz samoga naziva tako mogli zaključiti, ne govori cijela Slavonija, nego samo južni (posavski) i sjeverni (podravski) dio te područje oko Našica, Đakova, Vinkovaca i Požege. S obzirom na rasprostranjenost, neujednačen je i u svojim najbitnijim značajkama. Za slavonski je dijalekt karakteristična stara akcentuacija što svjedoči o čuvanju starinskih jezičnih oblika, neijekavski izgovor jata, šćakavizam, posebnost tvorbe riječi i leksičke osobitosti. Slavonski dijalekt uljepšava i velik broj frazema koji se po svom sastavu i strukturi u bitnom ne razlikuju od frazema standardnoga jezika te su po pitanju promjena konzervativni. Frazeologija pokušava očuvati staro stanje unatoč novinama koje nastaju razvojem samoga sustava ili posuđivanjem iz drugih sustava. U slavonskoj dijalektalnoj frazeologiji nalazimo frazeme koji su internacionalni, one koje su karakteristične za cijelo hrvatsko područje ili samo za dio hrvatskog područja. Značajno je naglasiti da slavonskim dijalektom govore samo Hrvati.

U radu su opisane osnovne fonološke, prozodijske, morfološke i leksičke značajke nekoliko govora, predstavnika križevačko-podravske dijalekatne grupe: Virja, Podravskih Sesveta, Kloštra Podravskoga, Križevaca i Velikih Raščana. Tijekom povijesti taj je dijalekatni prostor zbog velikih migracija pretrpio najviše promjena u odnosu na cijelo kajkavsko narječje. Najnovije migracije, miješanja stanovništva i utjecaj hrvatskoga književnoga jezika još više ubrzavaju jezične promjene na svim razinama. U odnosu na stanje od prije stotinjak godina od kada postoje zapisi i prva proučavanja tih govora, može se ustvrditi da je akcentuacija, uz neke iznimke, ostala nepromijenjena. Ostale su jezične razine više ili manje zahvaćene inovacijama., The paper describes the basic phonological, morphological, accentual, and lexical features of several subdialects belonging to the Križevci and Podravina dialect. Thanks to major migrations, the subdialects in this area underwent greater changes than any other variety of Kajkavian. The latest migrations, occurring in the twentieth and the twenty-first century, together with changes in population structure and influence of Standard Croatian, keep accelerating the process of linguistic change at all levels.

U radu su opisane osnovne fonološke, prozodijske, morfološke i leksičke značajke nekoliko govora, predstavnika križevačko-podravske dijalekatne grupe: Virja, Podravskih Sesveta, Kloštra Podravskoga, Križevaca i Velikih Raščana. Tijekom povijesti taj je dijalekatni prostor zbog velikih migracija pretrpio najviše promjena u odnosu na cijelo kajkavsko narječje. Najnovije migracije, miješanja stanovništva i utjecaj hrvatskoga književnoga jezika još više ubrzavaju jezične promjene na svim razinama. U odnosu na stanje od prije stotinjak godina od kada postoje zapisi i prva proučavanja tih govora, može se ustvrditi da je akcentuacija, uz neke iznimke, ostala nepromijenjena. Ostale su jezične razine više ili manje zahvaćene inovacijama.

Prikazuju se poteškoće pri rekonstrukciji adaptacije hungarizama u hrvatskom do kojih dolazi zbog starosti posuđenica, intimnog karaktera posuđivanja i statusa jezika u dodiru (nestandardne varijante).

U izlaganju su razmotrene dijalekatne značajke ikavsko-ekavskih čakavskih govora Hrvata u Moravskoj. Ti se govori uspoređuju s ostalim govorima na gradišćanskohrvatskom govornom području.

U predavanju su izložene dijalekatne značajke u govorima Hrvatskoga Groba, Novoga Sela, Hrvatskoga Jandrofa i Čunova u Slovačkoj.

U radu se uspoređuju jezične značajke gradišćanskohrvatskog književnog jezika i gradišćanskohrvatskih mjesnih govora.