Humus ima specifičnu, višestruko pozitivnu ulogu u fizikalnim, kemijskim i mikrobiološkim značajkama tla. Doprinosi formiranju stabilnih agregata, strukturi tla, aeraciji, poboljšanju ritma infiltracije i povećanju kapaciteta skladištenja vode. Kao skladište za biljna hraniva ujedno je izvor plodnosti tla. Također, služi kao pufer protiv brzih promjena reakcije tla (pH) i djeluje kao izvor energije za mikroorganizme u tlu. Uvažavajući gore iznijeto, kao i činjenicu da trajni nasadi (voćnjaci i vinogradi) na istoj površini ostaju dugi niz godina te da je potrebno žurno formirati tratinu u međurednom prostoru, poznavanje razine humusa u tlima namijenjenim za podizanje voćnjaka i vinograda je od izuzetne važnosti. Temeljem analiza cca četiri tisuće uzoraka tla (računajući oranični sloj 0-30 cm i podoranični sloj 30-60 cm) iz 16 županija Republike Hrvatske, utvrđena je količina humusa. Uzorci tla uzeti su u periodu od 2000. do 2006. godine , tj. u vrijeme kad se krenulo u znatnije podizanje voćnjaka i vinograda, popraćeno poticajima za podizanje trajnih nasada (Biško i sur., 2005a.; Biško i sur. 2005b.). Količina humusa određena je metodom po Tjurinu (Škorić i Seretić 1966.). U konačnici, izračunate su i prosječne vrijednosti (% humusa) oraničnog i podoraničnog sloja tla što čini ukupno 2.038 uzoraka i predstavlja isto toliko proizvodnih površina sa kojih su uzeti prosječni uzorci. Prosječne vrijednosti količine humusa po pojedinoj županiji kretale su se od 1,53 % u Virovitičko-podravskoj do 3,32 % u Primorsko-goranskoj županiji. U ostalim županijama utvrđene su sljedeće prosječne vrijednosti humusa: Koprivničko-križevačka 1,54 %, Požeško-slavonska 1,62 %, Vukovarsko-srijemska 1,63 %, Bjelovarsko-bilogorska 1,78 %, Brodsko-posavska 1,80 %, Zadarska i Međimurska 2,01 %, Sisačko-moslavačka 2,13 %, Istarska 2,15 %, Zagrebačka 2,22 %, Krapinsko-zagorska 2,23 %, Karlovačka 2,44 %, Šibensko-kninska 2,74 % i Ličko-senjska 2,89 %. Utvrđene vrijednosti uspoređene su s Izvješćem Europskog ureda za istraživanje tala (Br. 15) Europske Komisije: „Organic Matter in the Soils of Southern Europe”, Zdruli i sur., 2004., Humus has a specific, multiple positive influence on physical, chemical and microbiological soil characteristics. It contributes to the formation of stable aggregates, soil structure and aeration, improvement of infiltration rhythm and to an increase of water storage capacity. Being a storage for plant nutrients, it is a source of fertility at the same time. Furthermore, it is also a buffer against rapid changes in soil reaction (pH) and acts as an energy source for microorganisms in the soil. Taking into consideration aforementioned, as well as the fact that permanent plantations (orchards and vineyards) stay in the same area for a longer time, the need for urgent growth of grass between rows, understanding levels of humus in soils intended for establishment of orchards and vineyards is of utmost importance. Based on the analysis of approximately four thousand soil samples (including topsoil 0-30 cm and subsoil 30-60 cm) from 16 counties in the Republic of Croatia, humus content was determined. Soil samples were taken in the period between 2000 and 2006, in the time of planting major orchards and vineyards, accompanied by incentives for setting us permanent plantations (Biško et al., 2005a; Biško et al. 2005b). Humus content was determined by Tjurin method (Škorić i Sertić, 1966). Finally, mean values (% humus) of topsoil and subsoil were calculated which accounts for 2.038 samples, representing the same number of plots from which samples were taken. Mean values of humus content per each county ranged between 1.53% in Virovitičko-podravska County and 3.32% in Primorsko-goranska County. For other counties the following mean values of humus content were determined: Koprivničko-križevačka 1.54%, Požeško-slavonska 1.62%, Vukovarsko-srijemska 1.63%, Bjelovarsko-bilogorska 1.78%, Brodsko-posavska 1.80%, Zadarska and Međimurska 2.01%, Sisačko-moslavačka 2.13%, Istarska 2.15%, Zagrebačka 2.22%, Krapinsko-zagorska 2.23%, Karlovačka 2.44%, Šibensko-kninska 2.74% and Ličko-senjska 2.89%. Identified values were compared with the Report of the European Office for Soil Research (No 15) of the European Commission: “Organic Matter in the Soils of Southern Europe, Zdruli, et al. 2004.