Search

Cilj je ovog rada predstaviti rezultate recentnog istraživanja o iskustvima i zadovoljstvu korisnika uslugom tematskog pretraživanja Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar pod nazivom U knjižnici do diplome. Provođenjem istraživanja među korisnicima bjelovarske knjižnice te proučavanjem znanstvene i stručne literature, u ovom radu pokušalo se odgovoriti na pitanja o stvarnim informacijskim potrebama korisnika, među kojima se ističu sljedeća: nudi li knjižnica kvalitetnu uslugu svojim korisnicima te kako ju je moguće unaprijediti. Rezultati ovog istraživanja u svojoj široj namjeni mogu poslužiti i kao praktičan izvor informacija za daljnji razvoj i unaprjeđivanje usluge tematskog pretraživanja i u drugim knjižnicama.

Rad problematizira kulturno-obrazovnu ulogu knjižnice kao mjesnog, obavijesnog, obrazovnog i kulturnog središta lokalne zajednice u suvremenom informacijskom društvu te prikazuje promjene njezine kulturno-obrazovne paradigme uslijed pandemije bolesti COVID-19, globalne zdravstvene i društvene krize uzrokovane širenjem koronavirusa. Ukazuje na ulogu informacijsko-komunikacijske tehnologije u prevladavanju komunikacijskog jaza s korisnicima knjižnica koji je nastupio uvođenjem epidemioloških mjera, odnosno zatvaranjem njihovih fizičkih prostora. Metodološki pristup temelji se na dostupnoj relevantnoj literaturi, prvenstveno iz područja bibliotekarstva i informacijskih znanosti, ali i drugih znanosti. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom i uvidom u službene statističke podatke knjižnica Bjelovarsko-bilogorske županije radi dobivanja podataka o utjecajima epidemioloških mjera na njihovo poslovanje (promjena radnog vremena, zabranjen/ograničen boravak korisnika u prostoru knjižnice) te na kvantitativnu i kvalitativnu razinu kulturno-obrazovnih usluga koju pružaju zajednici. Uvidom u rezultate empirijskog istraživanja uočeno je da narodne knjižnice mogu uspješno provoditi različite kulturno-obrazovne usluge prilagođene funkcioniranju u kriznim situacijama (kao što je doba pandemije bolesti COVID-19) te pomoću informacijsko-komunikacijske tehnologije zadržati svoju važnu kulturno-obrazovnu ulogu u lokalnoj zajednici I društvu., The paper tackles the cultural-educational role of libraries as local, information, educational and cultural centres of local communities in the contemporary information society; it further presents changes in their cultural-educational paradigm caused by the COVID-19 pandemic, and the global health-related and social crisis triggered by the spreading of the coronavirus. The paper furthermore points to the role of information-communication technology in bridging the communication gap with library users, caused by the introduction of epidemiological measures or rather the closing of library premises. The methodological approach is based on the available relevant literature, primarily covering the areas of librarianship and information sciences, but other scientific areas as well. The research has been conducted by the means of carrying out a questionnaire and gaining an insight into the official statistical data regarding the libraries of the Bjelovar-Bilogora County, with the aim of collecting information on the impact of epidemiological measures on their operation (changed opening hours, prohibited/limited stay of users at library premises), as well as the quantitative and qualitative levels of cultural-educational services the libraries provide to the community. The results of empirical research have shown that national libraries are capable of conducting diverse cultural-educational services adjusted to functioning in crisis situations (such as during the COVID-19 pandemic), and thus – using information-communication technology – retaining their major cultural-educational role in local communities and the society.

U ovom radu govori se o digitalizaciji kao fenomenu modernog informacijskog društva, zašto je ona važna te na koji se način provodi. Istraživački dio rada predstavlja projekt digitalizacije dvaju starih novina s područja Bjelovara: Bilogore i Bjelovarskog radikala. Potanko se opisuje se sam tijek projekta te se evaluiraju rezultati koji su dobiveni. Nadalje, u radu se govori o novinama koje su odabrane za digitalizaciju. Radi se o novinama Bilogora i Bjelovarski radikal, koje su djelovale kao glasilo na području Grada Bjelovara od početka do sredine 20. st. U ovom poglavlju cilj je bio opisati društveno-politički kontekst u kojem su novine djelovale, kojim su se temama bavile te na koji način je sadržaj u njima bio organiziran i prezentiran. U sklopu projekta opisuje se: planiranje projekta, ciljevi, metodologija izrade projekta te sama tehnička izvedba projekta. Nakon toga, rad se dotiče problema autorskog prava pri digitalizaciji. Opisuje se način na koji se treba pristupiti projektu digitalizacije a da se ne povrijede autorska prava. Naposljetku, opisuju se metode zaštite digitalnog gradiva i mediji za digitalnu pohranu te predstavljaju primjeri dobre prakse iz Hrvatske: projekti zaštite starih hrvatskih novina koje mogu služiti kao pozitivan primjer onima koji se planiraju baviti digitalizacijom novina („Portal Stare hrvatske novine“ Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Pilot projekt „Istarske novine online“ Sveučilišne knjižnice u Puli te Projekt digitalizacije novina tvrtke Point d.o.o Varaždin.)