Search

Suvremeni učenik, kojem su neprestano dostupne sve moguće informacije, mora posjedovati vještine za cjeloživotno učenje i novo tržište rada. Zato je bitno da bude kvalitetno informacijski opismenjen i tu je uloga školske knjižnice u formalnom obrazovanju golema. Ovaj rad želi istražiti aktualno stanje u poučavanju informacijske pismenosti u osnovnoškolskim knjižnicama. Nakon što je provedena Cjelovita kurikularna reforma, jasni su odgojno-obrazovni ishodi i odgojno-obrazovna očekivanja koja se stavljaju u nastavni proces te se preporučuje integracija sadržaja informacijske pismenosti u sve predmete i međupredmetne teme. Očekivalo bi se da je poučavanje informacijske pismenosti kvalitetnije nego prije provedbe reforme. Međutim, zaključak je da se odgojno-obrazovni proces nije unaprijedio. Razloga je nekoliko: nedostaje satnica za provođenje i suradnju školskog knjižničara i predmetnih nastavnika te knjižnični kurikul koji bi to propisao, materijalni uvjeti su i dalje loši, financiranje nije riješeno, odnosi u kolektivu nisu suradljivi... poučavanje informacijske pismenosti i dalje ovisi o volji, mogućnostima i dobroj suradnji školskih knjižničara. A modern student, to whom all possible information is constantly available must have skills for lifelong learning and the new labor market. That's why it's important to have good information literacy skills, and that's where the role of the school library in formal education is huge. This paper aims to investigate the current situation in the teaching of information literacy in elementary school libraries. After the Complete Curriculum Reform was implemented, the educational outcomes and educational expectations that are placed in the teaching process are clear, and the integration of information literacy content into all subjects and cross-curricular topics is recommended. It would be expected that the teaching of information literacy is better than before the implementation of the reform. However, the conclusion is that the educational process has not improved. There are several reasons: there is a lack of an hourly rate for the implementation and cooperation of the school librarian and the subject teachers, as well as a library curriculum that would prescribe it, conditions are still poor, financing has not been resolved, relationships in the collective are not cooperative... teaching information literacy skills still depends on the will, possibilities and the good cooperation of school librarians.

U školskoj godini 2018./2019., kao dio Cjelovite kurikularne reforme i projekta Škola za život, nastavni predmet Informatika izvodio se kao obvezni za 5. i 6. razred te je ostao izborni za 7. i 8. razred, a od školske godine 2020./2021. postao je izborni predmet u razrednoj nastavi. Istraživanje prikazano u ovom radu obuhvaća opremljenost i spremnost škola za izvođenje nastave predmeta Informatika uz pomoć informacijske i komunikacijske tehnologije. Istraživanje je provedeno na uzorku od 100 (N=100) učitelja i nastavnika informatike u Republici Hrvatskoj. Analizom prikupljenih rezultata provedenog istraživanja utvrđuju se zaključci vezani uz tehnološke uvjete i poteškoće s kojima se učitelji i nastavnici susreću u izvođenju nastave predmeta Informatika. Rezultati istraživanja, između ostalog, pokazuju da škole nemaju ujednačenu kvalitetu i brzinu internetske veze, a najčešće navođena poteškoća zastarjela je informacijska i komunikacijska oprema kao i nedostatak računala i prostora za izvođenje nastave.

Ovaj rad istražuje ideološke sukobe vezane za pokušaj implementacije Cjelovite kurikularne reforme u Hrvatskoj, s ciljem evaluacije procesa konzervativne modernizacije, teorijski elaboriranog u radu Michaela Applea. Rad se temelji na metodi studije slučaja i kvalitativnoj analizi sadržaja. Analizirani sadržaji bili su članci triju najčitanijih novinskih portala u Hrvatskoj, mrežne stranice istaknutih aktera te Okvir nacionalnog kurikuluma. Analizom prikupljenih podataka dolazi se do zaključka da su u javne rasprave uključeni predstavnici svih grupa konzervativne modernizacije, no ne u jednakoj mjeri, te nemaju sva obilježja o kojima govori Apple. U raspravama su najistaknutije međusobno isprepletene grupe neokonzervativaca i (religijskih) autoritarnih populista, koje se zalažu za očuvanje hrvatskog identiteta i kršćanske tradicije u obrazovanju. Unatoč prisutnosti brojnih elemenata pokreta konzervativne modernizacije, još ih je uvijek nedovoljno da bismo u potpunosti potvrdili njegovo djelovanje – u radu se zamjećuje izostanak većeg utjecaja neoliberalne politike u obrazovanju, koji bi potaknuo tržišno natjecanje. No, zaključak rada jest da se Hrvatska, kao zemlja u razvoju, kreće u tom smjeru., This paper aims to explore ideological conflicts related to the attempted implementation of the Complete Curricular Reform in Croatia. This analysis is used as a basis for the evaluation of the process of conservative modernisation, as theorised by Michael Apple. The paper is based on the case study methodology and qualitative content analysis. The analysed contents were articles from the three most widely read news sites in Croatia, websites of prominent actors and the document of the National Curriculum Framework. The paper argues that the representatives of all groups pushing for a conservative modernisation were part of the public debate, but they were not all equally represented, nor did they demonstrate all the characteristics identified by Apple. The most prominent groups in the debate were the mutually related groups of neo-conservatives and (religious) authoritarian populists, who are committed to preserving the Croatian identity and the Christian tradition in education. Although the analysis identifies many elements of conservative modernisation, these are still not sufficient to fully confirm its presence in Croatia. Specifically, what is missing is a greater influence of the neoliberal policy in education that would be included in market competition. However, it seems that Croatia is moving in that direction.

U radu se osvrce na pocetke poucavanja predmeta Likovna umjetnost u hrvatskome srednjoskolskom odgojno-obrazovnom sustavu te ukazuje na kvalitetu njegova metodoloska utemeljenja kroz rad prof. dr. sc. Jadranke Damjanov. Aktualnost predmeta se i danas prepoznaje kroz izradu prijedloga novoga nacionalnoga predmetnoga kurikuluma dovrsenoga 2016. godine u okviru Cjelovite kurikularne reforme hrvatskoga odgoja i obrazovanja. Sukladno suvremenim trendovima u obrazovanju, naglasak u predloženome kurikulumu za Likovnu umjetnost stavljen je na ucenicka postignuca, razvoj temeljnih, međupredmetnih i strucnih kompetencija te otvorene didakticko-metodicke sustave koji nastavnicima omogucuju slobodu u izboru sadržaja, metoda i oblika rada. U radu se istice doprinos predmeta kvaliteti cjelokupnoga srednjoskolskog obrazovanja i zahtjevima cjeloživotnoga obrazovanja, s posebnim naglaskom na potrebu njegova ocuvanja u cilju daljnjeg unaprijeđenja cjelokupne struke povijesti umjetnost.

Cjelovita kurikularna reforma zapocinje u hrvatskim osnovnim i srednjim školama od šk. god. 2019./2020., a jedan od kljucnih faktora uspjeha reforme su kvalitetni obrazovni materijali, odnosno udžbenici, elektronicki udžbenici i drugi obrazovni materijali koje izrauju nakladnici školskih udžbenika. E-udžbenici dio su elektronickog nakladništva i kreativne industrije, a definirati ih možemo kao interaktivne e-knjige obogacene i proširene multimedijskim sadržajima (engl. enriched e-books). Diplomskim radom daje se prikaz nakladništva školskih udžbenika u Hrvatskoj sa naglaskom na razvoj e-udžbenika i to kroz dva istraživanja. Prvo istraživanje prikazuje usporedbu školskih udžbenika osnovnih škola tri najvece nakladnicke kuce u Hrvatskoj te njihova obilježja u posljednjih pet godina (od posljednjeg Kataloga odobrenih udžbenika za šk. god. 2014./2015.) i danas na pragu promjene. Drugo istraživanje daje analizu i prikaz rezultata istraživanja upotrebe elektronickih udžbenika i digitalnih nastavnih materijala u obrazovnom procesu od strane ucitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama. Cilj istraživanja bio je utvrditi navike ucitelja osnovnih i srednjih škola o upotrebi elektronickih udžbenika i digitalnih nastavnih materijala u periodu od objave Kataloga odobrenih udžbenika za šk. god. 2014./2015. do danas, a svrha je utvrivanje stanja digitalne spremnosti ucitelja pred frontalno uvoenje reforme. The Curriculum Reform will kick off in Croatian elementary and high schools at the start of the academic year 2019/2020, with goal and success metric of increasing the quality of education products – more specifically textbooks, e-textbooks and other classroom materials. E-textbooks, part of the digital publishing and creative industries, are described as interactive digital books that have been enriched and extended with multimedia resources. The thesis is intended to expose the educational publishing industry in Croatia with the emphasis on e-textbook development, leveraging two research studies. The first study is focused on comparing elementary school textbooks from the largest publishers in Croatia – focusing on their characteristics in the five years (from the most recent catalogue of published textbooks 2014/2015) as well as the changes on the horizon. The second study provide an analysis of e-textbooks and other digital classroom materials use, from the lecturer perspectives (inclusive of both elementary and high school). The study intends to establish habits and behavioral pattern within the education community in the five last years, with the end goal of documenting lecturers e-textbook comprehension and readiness before the Reform starts.

Cilj je ovoga rada bio istražiti ideološke sukobe vezane za aktualnu reformu odgojno-obrazovnoga sustava u Republici Hrvatskoj – Cjelovitu kurikularnu reformu. Posebni ciljevi bili su utvrditi koji su ključni akteri sukoba koji otežavaju njezinu implementaciju, koju ideološku poziciju zastupaju, koji su interesi i ciljevi tih aktera, kojim se argumentima služe kako bi ih ostvarili, koje su teme točke prijepora te za koje se aktere vežu. Kako bismo ostvarili navedene ciljeve, koristili smo metodu studije slučaja i kvalitativnu analizu sadržaja u kojoj je analizirani slučaj bio pokušaj provedbe Cjelovite kurikularne reforme, a analizirani sadržaji bile su tri najčitanija portala u RH: 24sata.hr, Večernji.hr i Dnevnik.hr, zatim mrežne stranice istaknutih aktera: portal Narod.hr, mrežna stranica GOOD inicijative i mrežna stranica stranke Hrast te naposljetku dokument Okvir nacionalnog kurikuluma. Kao okvir analize rezultata koristili smo teoriju konzervativne modernizacije američkoga kritičkog pedagoga Michaela Applea, prema kojoj vodstvo u razvoju obrazovnih politika i obrazovnih reformi preuzima novi savez ili „novi hegemonijski blok“ okupljen ispod prilično velikog kišobrana, u koji spadaju četiri glavne grupe: neoliberali, neokonzervativci, autoritarni populisti te nova srednja klasa stručnjaka i menadžera. Svaka od ovih grupa ima vlastitu relativno autonomnu povijest i dinamiku, ali sve su u isto vrijeme uključene u širi konzervativni pokret. Analiziranjem prikupljenih podataka zaključili smo da su predstavnici svih grupa konzervativne modernizacije prisutni i uključeni u javne rasprave, no nisu svi zastupljeni u jednakim omjerima te nemaju sva obilježja koja je Apple naveo u svojoj teoriji konzervativne modernizacije. Postoji mnogo elemenata pokreta konzervativne modernizacije kako ga opisuje Apple, no nedostaje još veći utjecaj neoliberalne politike u obrazovanju koje bi se uključilo u tržišno natjecanje. U RH su izraženije konzervativne struje te one sve snažnije i glasnije pokušavaju utjecati na obrazovne politike i sadržaje koji se predaju u školama. The aim of this paper was to investigate ideological conflicts related to the current educational system reform in the Republic of Croatia – The Complete Curricular Reform. Specific goals were to identify key conflict actors that hamper its implementation, ideological position they represent, the interests and goals of these actors, arguments they use to achieve their goals, topics of the controversy and the actors that are interested in these topics. In order to achieve these goals we used the case study methodology and qualitative content analysis in which the case was attempted implementation of the Complete Curricular Reform, and the analyzed contents were the three most widely used web portals in Croatia: 24sata.hr, Večernji.hr i Dnevnik.hr, web portals of prominent actors: portal Narod.hr, GOOD initiative website and website of the party Hrast, and finally the document of the National Curriculum Framework. As a framework for the analysis of the results we used the theory of conservative modernization of American critical pedagogue Michael Apple, according to which leadership in the development of educational policies and educational reforms assumes a new alliance or a "new hegemonic block" assembled under a rather large umbrella, consisting of four major groups: neoliberals, neoconservatives, authoritarian populists, and a new middle class of experts and managers. Each of these groups has their own relatively autonomous history and dynamics, but all are simultaneously involved in a wider conservative movement. By analyzing the collected data we concluded that representatives of all groups of conservative modernization are present and involved in public hearings, but not all are represented in equal proportions and do not have all of the features Apple has described in his theory of conservative modernization. There are many elements of the conservative modernization movement described by Apple, but there is still missing a greater influence of the neoliberal policy in education that would be involved in the market competition. The conservative currents in Croatia are more pronounced, and they are trying to influence more and more loudly the educational policies and contents that are being taught in schools.

2015. - 2018. - članica Stručne radne skupine za izradu Kurikuluma predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost u okviru projekta Cjelovita kurikularna reforma i projekta Škola za život – projekti Ministarstva znanosti i obrazovanja

2015. - 2018. - članica Stručne radne skupine za izradu Kurikuluma predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost u okviru projekta Cjelovita kurikularna reforma i projekta Škola za život – projekti Ministarstva znanosti i obrazovanja

Autor navodi dvanaest stručnih argumenata zbog kojih predložena reforma sustava odgoja i obrazovanja, temeljena na metodologiji dokumenta pod nazivom Cjelovita kurikularna reforma, može uzrokovati pogoršanje stanja u odgoju i obrazovanju. Osim toga, navode se kritička stajališta 43 autora o predloženom dokumentu i to znanstvenika i stručnjaka s različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Splitu, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, instituta, agencija te osnovnih i srednjih škola. Na temelju analize citiranih mišljenja autor smatra da je potrebna temeljita revizija predloženoga dokumenta i značajno kadrovsko proširenje predmetnih povjerenstava i razvojnih koncepata., The author mentions twelve arguments due to which the proposed reform of the system of education, based on the methodology of the document entitled The Integral Curricular Reform, might cause an aggravation of the present state of the educational system. The author moreover lists critical reviews of the proposed document by 43 authors – scientists and experts from various faculties within the Universities of Zagreb and Split, the Croatian Academy of Sciences and Arts, various institutes, agencies, primary and secondary schools. Based on the analysis of the quoted opinions, the author holds it necessary to conduct a thorough review of the proposed document, as well as a comprehensive staffing of subject committees and developmental concepts.

U tekstu se ukazuje na razlikovnost pedagogijske i obrazovno-političke perspektive u odnosu na kurikulum. Dok obrazovno-politička perspektiva u odnosu na kurikulum predstavlja pragmatično- provedbeni plan djelovanja, pedagogijska znanstvena (teorijska i istraživačka) perspektiva uzima kurikulum kao predmet svoje znanstvene kritike. Ona razlikuje dvije dominantne kulturno- obrazovne tradicije u zapadnoj civilizaciji: anglosaksonska (atlantska) tradicija kurikuluma i instrukcije i kontinentalno europska tradicija Nastavnog plana i programa i didaktike s orijentirajućom idejom vodiljom – humanističkim obrazovanjem. Te su dvije tradicije u svom čistom idealno-tipskom obliku nesumjerljive. Dijalog među tim tradicijama u našim uvjetima treba voditi sa znanstvenim i prosvjetno-pedagoškim argumentima uvažavajući našu obrazovno-kulturnu tradiciju. Tvorci CKR odabrali su međutim koncept kurikuluma, a da pri tome nisu niti spomenuli dijalog s drugom (našom) tradicijom. Cjelovita kurikularna reforma se iz pedagogijske teorijske i empirijsko- istraživačke perspektive pokazuje kao višestruko dvojben koncept i dokument.

Unatoč brojnim pedagoškim reformama, koje su imale značajne implikacije na ostala predmetna područja, nastava Glazbene umjetnosti zadržala je nepromijenjen model od ustroja gimnazijskoga obrazovanja pa sve do danas. U skladu s općom idejom Cjelovite kurikularne reforme, usmjerenosti odgojno-obrazovnim potrebama i interesima učenika, predložen je drugačiji model nastave Glazbene umjetnosti, usmjeren na programsku otvorenost u kojoj nastavnik u suradnji s učenicima kreativno, sukladno suvremenim didaktičkim i metodičkim spoznajama, dolazi do najboljih ishoda učenja. Rezultati istraživanja pokazuju kako nastavnici, kao u brojnim prethodnim istraživanjima, i nadalje jasno ukazuju na probleme u realizaciji nastave Glazbene umjetnosti, koji se u najvećem dijelu odnose na opsežan nastavni program i na raspored nastavnih sadržaja koji nije usklađen s interesima učenika. Rješenja nastavnici vide u prilagođavanju programa, uklanjanju nepotrebnoga, verbalnog, sadržaja te upućuju na promišljanje o sadržajnom pomaku nastavnoga programa u pogledu žanrovske glazbene raznolikosti. Sve to ukazujući na potrebu uvođenja strategija aktivnoga učenja kojima će se motivirati učenike i potaknuti ih na aktivno sudjelovanje u procesu učenja. Kroz navedena ali i brojna druga predložena rješenja razvidno je kako su nastavnici spremni za otvorenu i fleksibilnije utvrđenu nastavu Glazbene umjetnosti koja će im pružiti veće mogućnost da pomoću svojih kompetencija i kreativnosti oplemene kognitivno i emocionalno iskustvo učenika te oblikuju zainteresirane, umjetnički i glazbeno kompetentne sudionike u kulturnim aktivnostima svoga društvenog okruženja.