Search

Sastavljanje bračnih ugovora radi ostvarivanja autonomije stranaka u vezi s imovinskim odnosima u braku u razdoblju nakon stupanja na snagu austrijskog Općeg građanskog zakona postalo je učestala praksa. Vrlo detaljan normativni okvir za regulaciju pojedinih instituta ženidbenog prava ostavljao je dovoljno prostora za uređivanje imovinskih odnosa između bračnih partnera u skladu s njihovim zahtjevima te sa svrhom očuvanja ekonomskih interesa obitelji, ali i svakog partnera osobno. U razdoblju u kojem je muškarac i prema tekstu zakonodavca preuzimao funkciju upravljanja bračnom imovinom, a položaj žene u braku označen obrascima poželjnog ponašanja, zabilježen je niz imovinskih dispozicija sa svrhom osnaženja položaja žene u društvu za vrijeme trajanja bračne zajednice, ali i osiguranja njezina statusa u slučaju prestanka postojanja iste. Vodeći se idejom o modernizaciji društvenog položaja žene u razdoblju nakon stupanja na snagu austrijskog građanskog zakonika u ovom se istraživanju nastojao utvrditi položaj žene kad su posrijedi imovinska prava stečena na temelju privatno pravnih isprava. Pri tome se ima na umu institute unesene u sadržaj bračnih ugovora očuvanih u Državnom arhivu u Osijeku te učinke oporuka koje su nerijetko sadržavale i bračne odredbe, ali i onih oporuka čiji su stvaratelji često osnivanjem zaklada nastojali pružiti imovinsku zaštitu siromašnim ženama. Dostupne isprave potječu s različitih pravnih područja gradskog, osječkog te ruralnog, tj. baranjskog što ih čini vrijednim materijalom za poredbenu raščlambu različitih pitanja, od mjerodavnog prava do učinaka primjene istog. Stoga, pravno povijesnom metodom te komparacijom dobivenih rezultata u istraživanju nastojat će se utvrditi učinke ženidbenog prava te utjecaj ugovornih dispozicija na ekonomsko i pravno jačanje položaja žene u društvu na prijelazu iz u 20. stoljeće., Drawing up marriage contracts in order to achieve the autonomy of the parties with regard to property relations in marriage in the period after the entry into force of the Austrian General Civil Code has become a common practice. A very detailed normative framework for the reg- ulation of individual institutes of marital law left enough space to regulate property relations between spouses in accordance with their requirements and with the purpose of preserving the economic interests of the family and each partner. In the period in which a man took over the function of managing marital property, and the position of a married woman was marked by patterns of desirable behaviour, a number of property dispositions were recorded with the purpose of strengthening a woman’s position in society during marriage, but also securing her status in the case of termination of marriage. Guided by the idea of modernizing the so- cial position of women in the period after the entry into force of the Austrian Civil Code, the basic purpose of this research is to determine the position of women in terms of property rights acquired on the basis of private legal documents. This refers to the institutes included in the content of marriage contracts preserved in the State Archives in Osijek and the effects of wills, which often contained marriage provisions, but also those wills whose creators often sought to provide property protection for poor women by establishing foundations. Available documents come from different legal areas of urban (Osijek) and rural (Baranja) areas, which makes them a valuable material for a comparative analysis of various issues, from applicable law to the effects of its application. Therefore, this research uses a legal-historical method and a comparison of the obtained results to try to determine the effects of marriage law and the impact of contractual dispositions on the economic and legal strengthening of the position of women in the society in the second half of the 19th century.

The diversity of grey flesh flies (Sarcophagidae: Sarcophaginae) from the Croatian part of Baranja was studied during 2019 to 2021, resulting in 37 species, of which the following are new for the area: Ravinia pernix (Harris, 1780); Sarcophaga (Het.) depressifrons Zetterstedt, 1845; S. (Het.) filia Rondani, 1860; S. (Het.) haemorrhoides Böttcher, 1913; S. (Het.) pumila Meigen, 1826; S. (Het.) vagans Meigen, 1826; S. (Lis.) dux Thomson, 1869; S. (Lis.) tuberosa Pandellé, 1896; S. (Meh.) sexpunctata (Fabricius, 1805); S. (Pan.) protuberans Pandellé, 1896; S. (Sar.) carnaria (Linnaeus, 1758); S. (Sar.) variegata (Scopoli, 1763), and S. (Pse.) spinosa Villeneuve, 1912. New locality records are provided for 25 species. Sarcophaga (Sar.) croatica Baranov, 1941 was the most abundant with 37%, followed by S. (Sar.) lehmanni Müller, 1922 (21%), and S. (Pas.) albiceps Meigen, 1826 (5%), making up 63% of all collected specimens. Most species (35) were collected in locality of Zmajevac, while the fewest (3) were collected in Bilje locality. During this study, S. (Pse.) spinosa was recorded in Croatia for the first time. Combined with previous records, 42 species of flesh flies have been recorded from Croatian Baranja, which comprise 27% of the flesh flies known to occur in Croatia. The total number of species of the family Sarcophagidae currently known in Croatia has increased to 156.

Consideration of multiperiod archaeological sites to understand the mechanisms of large-scale cultural changes is still a very rare research topic in Croatia. Technological traditions are of great importance, especially in the context of considering continuity, innovation, and change. In this paper, we used an archaeometric approach to investigate pottery technology. Therefore, this article presents an analysis of petrography and mineralogy of archaeological ceramics and potential raw materials collected in the vicinity of the multi-period archaeological site (the Neolithic through the Medieval period) Jagodnjak-Krčevine located in eastern Croatia, i.e. the south-western part of the Pannonian Basin. The primary goal is to determine what kind of clay recipe (clay and temper) potters used to make vessels in order to better understand their variability in the context of techno-functional features. The additional objective is to examine the availability and quality of clays for pottery production and to study their distribution in the local landscape. The analytical methods applied in the research are optical microscopy, X-ray diffraction, and grain size analysis. The comparison of archaeological ceramics with clayey materials established that ancient potters used locally available clays, and the selection of temper material added to the clay represents a strong element of techno-tradition, which is more pronounced for prehistoric communities. Furthermore, these results represent the first research in Croatia focused on a discussion about distances that potters travelled to obtain their resources in the different periods of the past, which can contribute to the study of a regional system of production and landscape use., Razmatranje višeperiodnih arheoloških nalazišta s ciljem razumijevanja mehanizama kulturnih promjena velikih razmjera još je uvijek vrlo rijetka tema istraživanja u Hrvatskoj. Tehnološke tradicije od velike su važnosti, posebice u kontekstu razmatranja kontinuiteta, inovacija i promjena. U ovom radu upotrijebili smo arheometrijski pristup za istraživanje lončarske tehnologije. Stoga ovaj članak predstavlja analizu petrografije i mineralogije arheološke keramike i potencijalnih sirovina prikupljenih u blizini višeperiodnog arheološkog nalazišta (od neolitika do srednjeg vijeka) Jagodnjak-Krčevine smještenog u istočnoj Slavoniji, tj. jugozapadnom dijelu Panonskog bazena. Primarni cilj je utvrditi kakvu su recepturu lončarske smjese (glina i primjese) koristili lončari za izradu posuda, radi boljeg razumijevanja njihove varijabilnosti u kontekstu tehno-funkcionalnih značajki. Dodatni cilj je ispitati dostupnost i kvalitetu gline za proizvodnju posuda te proučiti njihovu rasprostranjenost u lokalnom krajoliku. Analitičke metode primijenjene u istraživanju su optička mikroskopija, rendgenska difrakcija i granulometrijska analiza. Usporedbom arheološke keramike s glinama utvrđeno je da su drevni lončari vjerojatno koristili lokalno dostupne gline, a odabir primjesa koja se glini dodavala predstavlja snažan element tehno-tradicije, koji je izraženiji kod prapovijesnih zajednica. Nadalje, ovi rezultati predstavljaju prvo istraživanje u Hrvatskoj usmjereno na raspravu o udaljenostima koje su lončari prelazili kako bi došli do svojih resursa u različitim razdobljima prošlosti, što općenito može pridonijeti proučavanju regionalnog sustava proizvodnje i korištenja krajolika.

Due to the establishment of several museums in the city of Osijek – namely the specialized Archaeological Museum Osijek and the Museum of Fine Arts Osijek during the course of the 21st and 20th century, in addition to the already existent national Museum of Slavonia whose roots lie in the 19th century – the systematic research, study, and communication of experts with members of regional or local communities were greatly improved throughout the Osijek-Baranja County, Croatia. The existence of three stone monuments with inscriptions dated to the Roman era, which were discovered or reported to the authorities mainly by local population, indicates a certain level of reliance as well as visibility of the said heritage institutions in the mentioned environment. These objects are milestone that was found near Bilje and the altar that was excavated in Kopačevo. Today, they are deposited in the Archaeological museum Osijek. Meanwhile, part of a Roman funerary monument was, and still is kept in Elementary school in Popovac, near the place where it probably originally descents from. Apart from the milestone, discovered at its original location with the exact period of its construction carved, i.e. during the era of the Roman emperor Alexander Severus before the end of the first third of the 3rd century, the remaining two items should tentatively be dated to end of the 2nd or first third of the 3rd century, and also the 2nd century, respectively. Hence, every monument which is described in this paper was set up during the course of the Severan dynasty (193-235 AD), at the latest. The exact places of the discovery of a described altar and a stele are known solely in their broader context.

Predmeti istraživanja ovog rada su baranjski i istarski ruralni turizam. Cilj ovog rada je analiza razvojnih značajki ruralnog turizma Baranje i Istre radi međusobne komparacije te utvrđivanje potencijala ruralnog turizma Baranje kao potencijalnog impulsa nužnih prostornih promjena te gospodarske i demografske revitalizacije tog kraja. U prvom dijelu rada korištena je analiza stručne literature na temu ruralnog turizma i dostupnih statističkih podataka vezanih uz posjete i noćenja ruralnih turista za Istru i Baranju. U drugom dijelu rada korištena je metoda anketiranja mlade populacije (do 30 godina) s ciljem utvrđivanja turističke i tržišne potražnje baranjskog i istarskog turizma i to kroz dvije ankete – jedna o Baranji i jedna o Istri. Intervjuirani su i predstavnici TZ Baranje i TZ Istre radi utvrđivanja utjecaja ruralnog turizma na prostor Baranje i na prostor ruralne Istre. Navedenim metodama utvrđeno je da odrednice, obilježja i faktori razvoja ruralnog turizma Istre i Baranje stavljaju Istru u superiorniji položaj nad Baranjom u ruralno – turističkom kontekstu, ali i da je utjecaj ruralnog turizma Istre i Baranje na prostorne, gospodarske i demogeografske značajke pozitivan i međusobno vrlo sličan. Također je utvrđeno da su perspektiva i dodatne mogućnosti razvoja ruralnog turizma u Istri obećavajuće, povoljne i realne te da je mogućnost razvoja ruralnog turizma u Baranji po primjeru istarskog modela realistična i izvediva. S druge pak strane pokazalo se da ruralni turizam Baranje još uvijek nema u tolikoj mjeri izražen potencijal biti turistički i tržišni prepoznatljiv kao ruralni turizam Istre. Subjects of the research of master's thesis are rural tourism in Baranja and Istria. Purpose of the research is to analyze features of development of rural tourism in Baranja and Istria for mutual comparison and to determine potential of rural tourism in Baranja as potential impulse of necessary spatial changes and economic and demographic revitalization of that area.As for the methodology of the work, the first part of the work used an analysis of professional literature on the topic of rural tourism and available statistical data related to visits and overnight stays by rural tourists for Istria and Baranja. In the second part of the paper, the method of surveying the young population (up to 30 years old) is used with the aim of determining the tourist and market demand of Baranja and Istrian tourism through two surveys - one about Baranja and one about Istria. Furthermore, representatives of the TZ Baranja and TZ Istria were interviewed in order to determine the impact of rural tourism on the area of Baranja and on the area of rural Istria. Using the aforementioned methods, it was shown that the determinants, characteristics and factors of the development of rural tourism in Istria and Baranja put Istria in a superior position over Baranja in the rural-tourism context. However,the impact of rural tourism in Istria and Baranja on spatial, economic and demographic features is positive and very similar to each other. It was also shown that the perspectives and additional opportunities for the development of rural tourism in Istria are promising, favorable and realistic, and that the possibility of developing rural tourism in Baranja based on the example of the Istrian model is realistic and certain. On the other hand, it turned out that the rural tourism of Baranja still does not have the potential to be as recognizable in the tourist and market as the rural tourism of Istria.

Močvarna staništa su jedni od najproduktivnijih ekosustava na Zemlji. Uz veliku raznolikost, močvare su važan činbenik u obrani od poplava, a koristimo ih i kao izvor hrane. U Hrvatskoj, najpoznatiji primjer močvarnog staništa je Kopački rit. Kopački rit najstariji je park prirode u Republici Hrvatskoj te je uvršten na popis Ramsarske konvencije – međunarodnog sporazuma o zaštiti i održanju močvarnih staništa. Nalazi se na sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske u najnižem dijelu Baranje. Reljefni oblici Baranje nastali su djelovanjem mlađih tektonskih procesa i klimatskih promjena od kraja pleistocena sve do danas. U Kopačkom ritu prevladava umjereno topla kontinentalna klima (Cfwa). Na području parka je popisano 400 svojti vaskularne flore, od kojih je 88 vrsta zaštićeno. Istraživanja beskralješnjaka su započela 1943. godine, a do danas su istraženi: oblići, mekušci, gujavice, pijavice, rakovi i kukci. Beskralježnjaci su važan izvor hrane ribama i ostalim skupinama kralješnjaka. Kopački rit nastanjuju zaštićene i strogo zaštićene vrste kralješnjaka, a područje je značajano stanište vodozemaca i ptica. O tome govori činjenica da ornitofaunu Kopačkog rita čini 79,2% ukupnog broja vrsta ptica u Hrvatskoj. Wetlands are one of the most productive ecosystems on Earth. They are of great importance for biodiversity and perform other important functions such as flood protection and food source. In the Republic of Croatia, the Kopački rit Nature Park is one of the most important wetland habitats. Kopački rit is also on the list of the Ramsar Convention - signed in the Ramsar, whose mission is to protect and preserve wetlands. It is located in the northeastern part of the Republic of Croatia in the lowest part of Baranja. The relief forms of Baranja have been created by recent tectonic processes and climate changes since the end of the Pleistocene until today. Kopački rit has a moderately warm continental climate (Cfwa). In the area of the park, 400 taxa of vascular flora have been listed, of which 88 species are protected. Research on invertebrates began in 1943, and to date beetles, mollusks, earthworms, leeches, crabs, and insects have been studied. Invertebrates are an important food source for fish and other vertebrate groups. Kopački rit is inhabited by protected and strictly protected vertebrate species and is especially important as a habitat for amphibians and birds. This is evidenced by the fact that the ornithofauna of Kopački rit includes of 79.2% of Croatian bird species.

Baranja kao destinacija svoj procvat doživljava u zadnjih 10 godina u kojima se razvoj turizma povećao četverostruko. Bogata prirodnim i kulturnim naslijeđem ima bitne pretpostavke da se još više unaprijedi sve ovo što je već nastalo i što se razvija. Hrvatskoj turizam donosi značajan udio u gospodarstvu, Hrvatska je bogata raznim ljepotama koje su poznate širom svijeta te stoga i Baranja ima dobru podlogu. Običaji, iznimno poznate delicije, poznata prirodna obilježja i topli i srdačni ljudi ono su što je za Baranju karakteristično i daleko prepoznatljivo. To pridonosi povećanju broja noćenja i posjeta turista, a uz to se mogu dodati i razne manifestacije koje su sve popularnije i posjećenije iz godine u godinu. Pomaka ima, iskorištavanja potencijala u dobre svrhe također ima, no ono što je najvažnije je mišljenje ljudi te su upravo oni bili predmet istraživanja u ovome radu. Oni ljudi koji jesu ili nisu posjetili Baranju, isto kao i oni koji su stanovnici Baranje. Njihovi su stavovi najvažniji te su oni odgovorili na postavljena pitanja u anketnom upitniku. Neki od njih su zadovoljni vodstvom Baranje i organiziranju turizma, a neki ipak nisu. Neki su posjetili Baranju i na temelju toga ostali oduševljeni, dok neki nisu posjetili, ali na temelju onoga što znaju o Baranji i što su vidjeli u medijima, smatraju da Baranja ima veliki potencijal i stvorila im se želja da ju jednoga dana posjete. Mnogo njih se izjasnilo u vezi svega što misle da je potrebno doraditi i ostvariti kako bi se sve još više unaprijedilo i to je nešto što je donijelo jasnu sliku kakva je Baranja u očima onih čije su oči za Baranju i njezinu dobrobit najvažnije. Baranja as a destination has experienced its boom in the past 10 years, during which the development of tourism increased fourfold. Rich in its natural and cultural heritage, it has essential prerequisites to further improve everything that has already been created and is being developed. Tourism brings a significant share to the Croatian economy, Croatia is rich in various beauties that are known around the world, and therefore Baranja has a good foundation. Customs, exceptionally well-known delicacies, well-known natural features and warm and cordial people are characteristical and recognizable for Baranja. This contributes to an increased number of overnight stays and tourist visits, and we can also add various events that are more and more popular and have more visits each year. There is progress, there is also utilization of potential for good purposes. However, what is most important is the opinion of people, and they were the subject of research in this paper. Those people who have or have not visited Baranja, as well as those who are residents of Baranja. Their views are the most important and they have answered the questions in the questionnaire. Some of them are satisfied with the leadership of Baranja and the organization of tourism, some are not. Some have visited Baranja and based on that were delighted, while some did not visit, but based on what they know about Baranja and what they have seen in the media, they believe that Baranja has a great potential and they have a desire to visit it one day. Many of them expressed their opinion about everything that they think needs to be refined and realized in order to improve everything even more, and this is something that brought a clear picture of what Baranja is in the eyes of those whose eyes are the most important for Baranja and its well-being.

Over the last decades, the European Hamster (Cricetus cricetus) has been declining in many parts of its European range. Due to the lack of recent information on the occurrence and status of the European Hamster in the south-western Carpathian Basin west of the Danube, we used information gathered from prey remains in Common Barn-owl (Tyto alba) pellets. In spite of considerable sampling effort, we retrieved only few hamster remnants. Two skulls were found in Podolje (Croatia) in 2007 and 2016, respectively. Further five hamsters were retrieved from pellets collected in 2017, 11 km to the northwest in Udvar (Hungary). In Sátorhely, 5 km north from Udvar, one roadkill male was found on 27.07.2019. Testimonies from local inhabitants confirmed the current presence of the European Hamster in the area. Our results suggest the presence of a small isolated population in the border area of Croatia (UTM 10 km grid square CR27) and Hungary (CR18, CR19). This small isolated population is on the south-western limit of the range of the species. We presume that the population requires conservation attention because of its isolated position at the edge of the species’ range, its small size and low abundance. We call for a transboundary action by nature conservation authorities in Croatia and Hungary.

Revitalizacija lijeske kao predvodnice lupinastih voćnih vrsta posljednjih godina vrlo je izražena, odnosno bilježi se veliki trend u povećanju površina pod ovom kulturom. U nedostatku temeljnog voćarskog znanja i izostanku savjeta struke često dolazi do kardinalnih pogrešaka u startu. Trendovi ukazuju kako budući proizvođači ne polažu dovoljno pažnje pri izboru potencijalno idealne geolokacije odnosno nasade podižu u potencijalno rizičnim mikrolokacijama. Uslijed nedostatka slobodnih proizvodnih parcela proizvodnja se spušta na nepovoljne lokalitete (područja visoke podzemne i naplavne površinske vode, deponije i stacionari hladnog zraka, vrlo karbonatna tla, itd.). Pregledom recentnih literarnih navoda o kritičnim temperaturama u cvatnji i dobivenim podacima iz 2012. godine o stradanju i izmrzavanju pupova lijeske (izostanak uroda) napravljen je pregled potencijalnih geolokacija pogodnih za uzgoj lijeske na području Baranje (Istočna Hrvatska) i njene planine Banovo brdo. Rezultati s obzirom na prikaz šteta koje se kretao od 0 do 100%, ukazuje da postoji velika razlika između mikrolokaliteta koji su uvjetovani nadmorskom visinom i ekspozicijom terena., The revitalization of hazelnut as forerunners of shell fruit species in recent years is very pronouneced. A significant inctease of new surfaces and in the absence of the basic fruit gorwing knowladge or professional advice often leads to cardinal error in start. Trends of raising new surfaces indicate that new producers do not take enough attenton to the selection of potentialy ideal location, ie, raise them to potentially hazardous micro-sites. Due to the lack of available parcels production in recent years tends to sliding down the to unfavorable sites (areas of high groundwater and alluvial surface water, landfills and stationary cold air). According to review of recent literature and analyzed date from 2012. about winterkill hazel buds, and its mountain Banovo brdo. Results with regard to the damage representation wich ranged from 0 to 100% indicating that there is a big difference between micro locatons thaat are conditioned by altitude and exposition.

Kulturna baština ruralnih područja predstavlja neprocjenjiv potencijal za jedinstveni razvoj i povećanje atraktivnosti područja. Njihova obnova po modelu uključivosti lokalnog stanovništva i lokalne ruralne zajednice mogu doprinijeti atraktivnim sadržajima na principu održivog i odgovornog upravljanja i komercijalizacije. Revitalizacija ruralnih sredina stoga treba biti jedan od primarnih ciljeva gospodarskog i demografskog razvoja Republike Hrvatske. Kako bi se ruralne sredine izvan svojih standardnih okvira koji su najčešće vezani uz poljoprivredu važno je zadržati visokoobrazovane stanovnike unutar tih ruralnih sredina kako bi svoje znanje upotrijebili za razvoj lokalne zajednice., The cultural heritage of rural areas represents an invalulable potential for unique development and increasing the attractiveness of the area. Their renewal according to the model of involvment of the local population and the local rural community can contribute to attractive contents on the principle of sustainble and responsible managment and commercialization. Revitalization of rural areas should therefore be one of the primary goals of economic and demographic development of the Republic of Croatia. In order for rural areas to develop outside their standard frameworks that are most often related to agriculture, it is important to keep highly educated residents within these rural areas in order to use their knowledge to develop the local community.

U radu se daje povijesni osvrt na istraživanje nafte i plina na području Slavonije tijekom XX. stoljeća, potom opisuje uključivanje „Elektroslavonije“ Osijek u proces plinofikacije Slavonsko-baranjske regije te osnivanje i razvoj tvrtke HEP-PLIN d.o.o., Osijek. Prikazana je izgradnja plinovoda i širenje distribucijskog područja, broj zaposlenih u tvrtki te rezultati poslovanja u proteklih 40 godina., The paper is a historical review of oil and gas exploration and production activities in Slavonia in the 20th century, participation of “Elektroslavonija” Osijek in the process of gas distribution network development in Slavonija and Baranja, and the founding and growing of HEP-PLIN d.o.o., Osijek. It gives an outline of pipeline construction and gas distribution extension, the headcount and business results of the company over the past 40 years

Diplomski rad Komunikacija školskih knjižnica tijekom pandemije COVID-19 temeljen je na metodi intervjua i iščitavanju pravnih akata, a usporednom analizom nastoji se prikazati potencijalne razlike u djelovanju školskih knjižnica u Zagrebu i Baranji tijekom COVID-19 pandemije. Baranja je odabrana kao jedno od područja koje je izvan kulturnog centra, a situacija u Baranji uspoređena je s kulturnim centrom – Zagrebom. U Zagrebu se dogodio i potres, koji je nanio infrastrukturnu štetu, koje kroz grad variraju. Rad kroz pravni okvir djelovanja tijekom COVID-19 pandemije te knjižnične djelatnosti nastoji mapirati individualne načine nošenja s krizom. Master thesis Communication of School Libraries during COVID-19 pandemic is based on a method of series of interviews and readings of legal acts. Furthermore, comparative method is used as a means to discover potential differences in practices of school libraries in the city of Zagreb and Baranja region during COVID-19 pandemic. Baranja is chosen as an area that is not defined as a cultural centre so it could be compared to the city of Zagreb- the cultural centre of Croatia. In addition to the pandemic Zagreb has also suffered an earthquake that caused infrastructural damages that vary in devastation throughout the city. The paper tries to map individual ways in which the crisis have been dealt with in the legal context of pandemic operations and usual library activities.

Uzgoj jabuke u Slavoniji i Baranji je pogodan, no samo su pojedina poljoprivredna gospodarstva svojom kvalitetom, sortiranjem i kvalitetnim pakiranjem spremna konkuritati uvozu. U Republici Hrvatskoj voćnjaci čine 3% poljoprivrednih površina. Ukupne zasađene površine voćnih vrsta u 2018. godini iznose 30.092,87 ha prema podacima Upisnika voćnjaka Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Najzastupljenije voćne vrste su orah (6.124,26 ha) koji čini 20,35% svih voćnjaka te jabuka (5.210,71 ha) sa 17,32% površina. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna godišnja proizvodnja voća prosječno u desetogodišnjem razdoblju iznosi 196.596 tona, od toga je najzastupljenija proizvodnja jabuke s prosječno 77.207 tona odnosno 39,28 %, zatim mandarina sa 44.296 tona odnosno 22,54% od ukupnog voća., Apple growing in Slavonia and Baranja is suitable, but only some farms compete with imports. In the Republic of Croatia, orchards make up 3% of agricultural land. The total planted areas of fruit species in 2018 amount to 30,092.87 ha according to the data from the Register of Orchards of the Agency for Payments in Agriculture, Fisheries and Rural Development. The most represented fruit species are walnut (6,124.26 ha) which makes up 20.35% of all orchards and apples (5,210.71 ha) with 17.32% of the area. According to the Central Bureau of Statistics, the total annual fruit production averaged 196,596 tons in the ten-year period, of which the most represented was apple production with an average of 77,207 tons or 39.28%, followed by mandarins with 44,296 tons or 22.54% of total fruit.

Nematerijalna kulturna baština ili nematerijalno kulturno nasljeđe opće su prihvaćeni pojmovi za etnografsku, tradicijsku, duhovnu, narodnu ili folklornu baštinu. Kasnije, njezino je značenje jasno definirano pravnim okvirima kojima su propisani i načini njezine zaštite i očuvanja. Na nestajanje nematerijalnog kulturnog nasljeđa mogu utjecati mnogi čimbenici, poput globalizacije, iseljavanja iz ruralnih krajeva ili migracije stanovništva. Svi ti čimbenici utjecali su i na nematerijalno kulturno nasljeđe Baranje, no u pozitivnom smislu. Upravo su poslijeratna razdoblja kroz povijest imala važnu ulogu u formiranju današnje multikulturalnosti Baranje, kada su je naselili sadašnji nositelji njezinog identiteta. Različiti, Hrvati, Srbi, Mađari i Romi već stoljećima žive u Baranji i njihovo raznoliko nasljeđe čini zajedničko nematerijalno kulturno nasljeđe Baranje. Iako je bećarac najpoznatije nematerijalno dobro s ovog područja, zaštićeno na svjetskoj razini, manje važni nisu ni tradicije uzgoja lipicanaca ili crkveno pučko pjevanje. Također, Buše, Kraljički ophodi, Pudarina, umlaćivanje pijetla i obrada kudelje, iako ne toliko poznati i nevalorizirani zbog problema vezanih za upis na popise, predstavljaju važne elemente identiteta nositelja nematerijalnog kulturnog nasljeđa Baranje pa tako i nje same. Etnolozi, antropolozi, povjesničari i ostali stručnjaci imaju za cilj zaštitu i očuvanje nematerijalnog kulturnog nasljeđa, no, to mogu učiniti jedino nositelji koji će svoje nasljeđe prenositi s naraštaja na naraštaj, njime se ponositi, njegovati ga i na taj način očuvati. Intangible cultural heritage is a commonly accepted term denoting ethnographic, traditional, spiritual, national, or folk heritage. Its meaning has later been clearly defined by law, which also governs means of its protection and preservation. The disappearance of intangible cultural heritage can be driven by numerous factors, such as globalisation, migration from rural area or population migration. All these factors have also affected the intangible cultural heritage of the Baranja region, but in a positive manner. Throughout history, it was the post-war times that have played an important part in the creation of Baranja's multiculturalism today, when the region was settled by people who form its present identity. Croatians, Serbs, Hungarians and Roma have lived in Baranja for centuries, and the differences of their heritage forms the region's common intangible cultural heritage. Although the bećarac is the region's best-known intangible good, enjoying international protection, the Lipizzan horse breeding traditions and church folk songs are equally important. Furthermore, the Buše carnival traditions, Spring procession of Kraljice, the traditional event called Pudarina, the hitting of the rooster, and tow processing may not be so famous and recognised due to the problems related to listing procedures, but constitute important elements of the Baranja region and the bearers of its intangible cultural heritage. Ethnologists, anthropologists, historians and other experts aim at protecting and preserving the intangible cultural heritage, but this can be achieved solely by its bearers who pass their heritage on from generation to generation, take pride in it, cherish it, and thus preserve it.

Makrofitska vegetacija se razvija u različitim vodenim ekosustavima te predstavlja dobru podlogu za razvoj obraštaja, posebno u plićim vodenim biotopima karakteriziranim manjom dubinom i brzinom vode. Istraživanje mikrofita u obraštajnim zajednicama na različitim tipovima prirodnih podloga: Ceratophyllum demersum L., Lemna spp., Nuphar lutea (L.) Sm., Nymphaea alba L., provedeno je u melioracijskim kanalima na području Baranje na dvije postaje - u blizini farme Eblin i u Dardi, u lipnju i rujnu 2016. godine. Koncentracije hranjivih tvari bile su najviše na drugoj postaji (ukupni dušik: 8, 233 mg/L ; ukupni fosfor: 2, 651 mg/L ; nitrati: 4, 875 mgN/L ; kjeldahl N: 3, 360 mg/L) u lipnju, dok su u rujnu na prvoj postaji zabilježene visoke vrijednosti koncentracije klorofila-a u vodi (4, 613 µg/L) te mase anorganskih i organskih tvari. Raznolikost mikrofita bila je velika na svim tipovima istraživanih podloga (ukupno 201 svojta). Najveći broj svojti (100) zabilježen je na vrsti C. demersum u lipnju na prvoj postaji, a najmanji (42) u rujnu na Lemna spp. na drugoj postaji. U oba istraživana razdoblja na oba lokaliteta i na svim tipovima podloga u obraštaju najveći je broj svojti pripadao skupinama Bacillariophyceae i Chlorophyta, ali su brojem jedinki uz Bacillariophyceae (Fragilaria construens, Cocconeis placentula) dominirale svojte Heteroleibleinia sp. i Tolypothrix sp. iz skupine Cyanobacteria. Rezultati ukazuju da se zajednica mikrofita u obraštaju u eutrofnim sustavima razvija ovisno o ekološkim uvjetima unutar vodenog biotopa, a posebice ovisi o svojstvima same podloge.

Habsburške kartografske izmjere koje su vršene na području Monarhije krajem 18. i tijekom 19. st. ostavile su vjerne i vrijedne kartografske prikaze prostora Monarhije. U radu se proučavaju prostorne promjene današnjeg Parka prirode „Kopački rit“ i okolnih naselja (Kopačevo, Vardarac, Bilje, Lug, Kozjak, Tikveš) kroz 19. st. Tri kartografska prikaza navedenog područja komparirana su s opisima istih područja koja su nastajala u vremenu nastanka kartografskih prikaza i/ili prije nastanka. Prostor, kao jedan od faktora povijesnog razvoja u tehnološkom, kulturološkom i drugom smislu, glavni je predmet proučavanja ovoga rada. Prostorne promjene rezultat su općeg društvenog napretka, ali i demografskih promjena koje se javljaju u dugom 19. st. Prostorna distribucija stanovništva u već spomenutim naseljima, promatra se kroz broj stambenih objekata ucrtanih na kartama te se uspoređuje s rezultatima popisa stanovništva iz tog vremena. Prostorne promjene uočavaju se i na promjenama namjene pojedinih zemljišta, koja su iz močvarnih prenamijenjena u poljoprivredna područja, što je vidljivo iz kartografskih prikaza. Interdisciplinarni pristup proučavanja navedenog predmeta doprinosi razvoju ekohistorije i historijske geografije kao disciplina historijske znanosti.

Autori u radu donose pregled trideset i jednog najvažnijeg naselja na području današnje hrvatske Baranje koji se spominju u diplomatičkim izvorima od kraja 14. do kraja 15. stoljeća. Glavni izvori za ovaj rad, na temelju kojih se i izradio pregled vlastelinstava i pripadnosti pojedinih naselja, bili su prvi svezak Györffyjeve Az Árpád-kori Magyarország történeti földrajza, zatim Dezső Csánki i njegovo djelo Magyarország történelmi földrajza a Hunyadiak korában, preciznije njegova 2. knjiga u kojoj obrađuje naselja Baranjske županije, te Engelovo CD-izdanje Magyarország a középkor végén. Cilj rada je, slijedom Engelove metodologije, utvrditi posjednike za svako naselje za 1382., 1439. i 1498. godinu.

Selection of males is based on two main parameters, degree of physical development (body weight) and the stage of secondary sexual characteristic development - antlers. Antlers can be characterized as a weapon which reflects the age, body weight and physiological condition. In particular, antler development is an indicator for selection of yearlings and young males too. Selection in age class „young males“ (age 3-5 years) is crucial for managing male side of red deer population. In this age class young males require a lot of energy because they experience, both skeletal and physical development. In this age class it is important to mention that important elements of antlers appear - tines and possible royal. The research was conducted in the Baranja Danube area from the fenced unit of the hunting area in the same nutritional and habitat conditions. Cast antlers of 13 males were measured during their life (individual approach). After the data processing special attention was given to the „young males“ age class. Trend of growth for all the observed parameters appeared. What occurred is the so- called first significant „jump - milestone“ of antler development. Significant development of antlers in young males appear in the fifth year of their life when the young males reach the required physical and skeletal development. Thus, development of antlers can’t jeopardize parallel operations of other body processes.

Populations of Bouché’s star of Bethlehem (Ornithogalum boucheanum (Kunth) Asch., fam. Hyacinthaceae) were recorded on Bansko Hill (Baranja, Croatia) in 2007. Since this species has not been previously confirmed in Croatia, it should be treated as a new taxon in the country and included in the Flora Croatica Database. In this paper we present a short morphological description of O. boucheanum and diagnostic morphological characters for differentiation from the related O. nutans L. We suggested O. boucheanum be evaluated as a critically endangered (CR) species of the Croatian flora, considering the small number of individuals and the small extension of its population. The recording of its populations on the edge of the loess cliff in Bansko Hill a part of which belongs to the Important Plant Area and Natura 2000, confirms the significance of this unique habitat in preserving rare and endangered plants.

U radu je na temelju provedenog terenskog istraživanja u Petlovcu opisano koliko se u govoru toga baranjskog mjesta čuvaju fonološke, morfološke, sintaktičke i leksičke osobine kajkavskog narječja. Petlovac je mjesto koje broji sedamstotinjak stanovnika, a smješteno je u Baranji, u blizini grada Belog Manastira i granice s Mađarskom. Ukupno se 70% stanovnika izjašnjava kao kajkavci, iako većina njih kajkavski govori isključivo u vlastitom domu, s najbližom rodbinom (također kajkavcima) ili s najbližim prijateljima. Kajkavski govor u Petlovac dolazi četrdesetih i pedesetih godina 19. st. kada ga naseljavaju Međimurci i manjim dijelom Zagorci. Zbog velikog utjecaja okolnih štokavskih sela, ali i hrvatskog standardnog jezika, bitno je istražiti obilježja kajkavskog govora u Baranji, pa tako i u samom Petlovcu jer kajkavskom govoru prijeti nestanak s navedenog područja. Cilj je rada prikazati kajkavske značajke u govoru mjesta i utvrditi koliko je kajkavski govor očuvan u tom mjetu. U radu se govori o tome u kojoj mjeri govornici Petlovca čuvaju karakteristike kajkavskog govora iako su okruženi štokavskim govornicima. Polazište su za analizu zapisi s terena iz travnja 2017.

U radu se donosi analiza i sinteza svih dosad poznatih podataka o benediktinskoj arhitekturi na području srednjovjekovne Slavonije, Baranje i Srijema, s posebnim naglaskom na interpretaciju te arhitekture unutar kulturnog kruga u kojem se nalazila i njezinih veza s Ugarskom. Prvi sigurni podaci o samostanima na našim prostorima potječu iz 12. stoljeća, a većinom se radilo o zadužbinama velikaša i kraljeva. Na području Slavonije najznačajniji su ostaci opatija Sv. Mihovila u Rudinama i Sv. Margarete u Bijeloj, koji nam donose iznimno važne podatke o romaničkoj i gotičkoj arhitekturi kontinentalne Hrvatske. U samostanskom sklopu Sv. Mihovila vidljive su veze s istovremenim mađarskim opatijama, a u arhitekturi Sv. Margarete u Bijeloj povezanost s Parlerovim krugom. Ostali benediktinski samostani na području Slavonije poznati su samo iz povijesnih izvora, a za dosta njih nije moguće ustvrditi jesu li nekada pripadali benediktincima. Većina samostana u Srijemu poznata je samo iz izvora, dok su samostanski sklop u Dumbovu i crkva u Arači istraženi i pokazuju sličnosti sa sličnim sklopovima iz tog vremena na širem geografskom području. U Srijemu se također nalazi određeni broj vjerojatnih i dvojbenih samostana o kojima postoje vrlo oskudna saznanja. Jedini benediktinski samostan u hrvatskom dijelu Baranje je onaj u Belom Manastiru o kojem se dosta saznaje iz povijesnih izvora, a čiji su jedini mogući ostaci dva ulomka koji pokazuju sličnost s ugarskim primjerima iz kraja 11. stoljeća. Zamijećeno je da postoji dosta poveznica između benediktinske arhitekture i umjetnosti na području Hrvatske i Mađarske, kojima se dosada djelomično bavio određeni broj istraživača. Njih bi u budućnosti trebalo detaljnije istražiti kako bi se dobila potpunija slika o benediktinskoj arhitekturi na ovim prostorima.

Predmet istraživanja ovog rada je historijsko-geografski razvoj Baranje. Izborom i pregledom stručne i znanstvene literature te odabirom i obradom izvora pristupilo se izradi rada. Rad je podijeljen u pet cjelina osim uvoda i zaključka, a to su: Prostorne posebnosti Baranje, Društveno-geografski okvir zbivanja, Prostorne promjene kroz povijest, Suvremena Baranja, Buduća zbivanja. U radu su istaknuta reljefna i klimatska obilježja prostora, povijesni procesi kretanja stanovništva, upravno-teritorijalna pripadnost u okviru državnih cjelina i njihovi utjecaji na povijesni prostor, današnja situacija baranjskog gospodarstva i recentni demografski trendovi. Zaključno je istaknut geostrateški značaj prostora i potrebito valoriziranje turizma i poljoprivrede kao mogućih nositelja razvoja Baranje. The subject of the research of master's thesis is the historical and geographical development of Baranja. By selecting and reviewing professional and scientific literature and selecting and processing resources, work has begun. The work is divided into five units, besides for the introduction and conclusion, namely: Spatial specificities of Baranja, Socio-geographical framework of developments, Historical changes through history, Contemporary Baranja, Future developments. The paper presents the relief and climatic features of territory; historical processes of population movement; organization within state units and their impact on historical territory; the current situation of Baranja's economy and recent demographic trends. The conclusion emphasizest hegeostrategic significance of theterritory and the need to valorize tourism and agriculture as potential carriers of Baranja's development.

The traditional ‘gator’ wine cellar in the region of Baranja is already a well-established cross-border attraction and protected cultural resource of economic importance to the regional tourism of Slavonia and Baranja. Due to its unique architectural form created by digging and casting into the soft hill as opposed to building, the cellar may extend below ground in two separate cadastral parcels. In the legalization procedures that have been extensively pursued in recent years, many cases appeared in which a cellar was constructed below a neighbouring land plot without a valid construction permit and the owner’s approval. Outlined practices are contrary to the rule of the legal unity of real property (superficies solo cedit)—one of the main principles of Croatian property law adapted through the Roman legal tradition. Considering that the cadastre and land register do not always reflect the actual situation of the real estate because they were not accurately maintained during the period of former SFR Yugoslavia, it could cause legal uncertainty in real property trading and generate further problems in the economic exploitation of the protected objects. By analysing the legal position of ‘gators’ within the framework of Croatian property law, the objective of this paper is to define its legal nature and address the potential practical problems that arise through their commercial usage. Consequently, this article aims to provide solutions how to overcome the challenging issues resulting from breaking the unity of real property.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike započelo je provedbu projekta: Uspostava nacionalnog sustava za praćenje invazivnih stranih vrsta, financiranog iz Operativnog programa: Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Glavna svrha projekta je doprinijeti rješavanju problema štetnih učinaka invazivnih stranih vrsta na bioraznolikost Hrvatske kroz povećanje znanja o stranim i invazivnim stranim vrstama, čime se stvara temelj za buduće aktivnosti upravljanja. Projektne aktivnosti Grupe 17 obuhvaćaju kartiranje odabranih stranih i invazivnih stranih vrsta biljaka na prioritetnim područjima te izradu, doradu i testiranje programa praćenja. Provodi ih tvrtka Oikon d.o.o. iz Zagreba. Terenska istraživanja provode se radi prikupljanja podataka o rasprostranjenosti odabranih 82 vrste i dva roda na nacionalnoj razini, u razdobljima: srpanj-listopad 2019., i lipanj-listopad, 2020. Područje kartiranja obuhvaća ukupno 356 kvadranata površine 10x10 km, a unutar svakoga je potrebno obići 10-18 lokaliteta. Za unos podataka na terenu korišten je smartphone uređaj s posebnom GIS/GPS aplikacijom za jednostavni unos podataka o lokalitetu, opisu staništa, zabilježenim vrstama, procjenu brojnosti i pokrovnosti, uz unos fotografije staništa i odabrane biljke. Tijekom kolovoza 2019. provedena su terenska istraživanja u šest kvadranata koji pokrivaju veći dio područja Baranje, uključujući i područje Parka prirode Kopački rit. Zabilježeno je 28 vrsta stranih i invazivnih stranih biljaka, većinom pripadnika korovne i ruderalne flore. Najčešće prisutne su sljedeće vrste: Abutilon teophrasti, Ambrosia artemisiifolia, Asclepias syriaca, Conyza canadensis, Datura stramonium, Erigeron annuus i Solidago canadensis. Rjeđe su prisutne vrste: Broussonetia papyrifera, Eleusine indica, Elodea nuttallii, Impatiens parviflora i Xanthium spinosum. Opaženo je značajnije širenje vrsta Phytolacca americana i Reynoutria japonica. Na području pustare Tikveš pronađene su dva nova pripadnika flore Parka prirode Kopački rit, vrste: Aster tradescantii i Duchesnea indica.

The Baranja region is suitable for the development of cyclotourism due to the natural resources of Nature Park Kopački rit, which represents a tourist attraction as well as social resources, rich cultural and historical heritage. The perspective of cyclotourism development is recognized in the need to extend the tourist season through the activation of tourist resources that are largely neglected in the continental area of Croatia. The continental temperate climate has a beneficial effect on the tourist product of cyclotourism that can be offered whole year. The precondition for the development of this specific form of tourism is cycling infrastructure and attractive cycling routes EuroVelo 6 Atlantic – Black Sea - Dunav route and EuroVelo 13 Iron Curtain Route - Drava route. At the same time, they link natural and cultural values through the gastronomic and enological offer, tourists can learn about local culture and Baranja tradition. The aim of this paper is to analyse the state of the cycling infrastructure on bicycle routes, the availability of accommodation, catering and service facilities in the offer and to determine the possibilities for improving the tourism product of the cyclotourism in Baranja area. From the secondary data source, it is expected to identify disadvantages in the cycling infrastructure based on which it is possible to suggest improvements in order to intensify development.

U dodatnim zaštitnim arheološkim istraživanjima nalazišta AN 7A Jagodnjak – Napuštene njive u Baranji, na trasi auto-ceste Osijek – Beli Manastir, otkriven je južni rub srednjobrončanodobnoga naselja koje je istraživano 2015. godine. U južnome dijelu istražene površine dokumentirani su i objekti koji pripadaju naselju lasinjske kulture iz bakrenoga doba. Istraživanja su pokazala kako se naselje iz srednjega brončanog doba rasprostiralo tristotinjak metara prema jugu od središnjega dijela naselja koje je bilo utvrđeno jarkom. Na blagome uzvišenju, koje se nalazi na južnome dijelu nalazišta, pronađeni su ukopi većih jama u čijim su zapunama pronađeni karakteristični keramički ulomci lasinjske kulture.

U radu su navedeni svi važniji čimbenici koji uvjetuju proizvodnju u zaštićenim prostorima. Na osnovu čimbenika kao što su udaljenost zaštićenih prostora 100 – 500 m od glavnih prometnica, udaljenost od većih onečišćivača 1 – 5 km, namjena prostora, vrste tala u Baranji te da imaju dobru cestovnu povezanost, dostupnost plina, električne energije i vode. Primjenom GIS tehnologije izrađene su tematske karte u programu Quantum GIS (QGIS), a dobiveni podaci su kategorizirani u dvije kategorije: pogodno područje i nepogodno područje označeno zelenom i crvenom bojom. Iz završne tematske karte na kojoj su dodani svi važniji čimbenici za proizvodnju u zaštićenom prostoru, jasno se vidi da su najpogodnija područja središnje Baranje oko naselja: Mitrovac, Čeminac, Kozarac, Kneževi Vinogradi, Lug i dr. i dijelovi sjeverne Baranje oko naselja Kneževo, Popovac, Topolje, Petlovac. Područje Baranje ima veliki potencijal za podizanje zaštićenih prostora, ali ih ne iskorištava dovoljno. Od ukupno 52441,76 ha poljoprivrednih površina, samo 6,44 ha je iskorišteno za zaštićene prostore što je otprilike 1% površina pod ovom vrstom proizvodnje., All the important factors that make production in protected areas are listed. Based on factors such as the distance between protected areas from from main roads which is 100 – 500 m, the distance from major polluters 1 - 5 km, the purpose of space, the type of soil in Baranja and the good road connection, availability of gas, electricity and water. Using GIS technology, the thematic maps were created in the Quantum GIS (QGIS) program, and the data obtained was categorized into two categories: a suitable area and a bad area marked green and red. From the final thematic map on which all the major factors of production in the protected area are added, it is clear that the most favorable areas are areas of central Baranja around the settlements Mitrovac, Čeminac, Kozarac, Kneževi Vinogradi, Lug and others and parts of northern Baranja around Kneževo, Popovac, Topolje, Petlovac. The Baranja region has great potential for raising protected areas, but it does not make enough use of it. Of the total 52441.76 ha of agricultural land, only 6.44 ha is used for protected areas, which is about 1% of the area under this type of production.

Ovaj diplomski rad daje pregled turističkih potencijala Baranje kao regije uz mogućnosti financiranja kontinentalnog turizma uz pomoć Europskih fondova. Europski fondovi su financijski instrumenti koji pružaju niz mogućnosti za financiranje projekata kako u turizmu tako i u drugim gospodarskim granama. Osim toga, u radu se obrađuju prirodni i kulturni potencijali Baranje kao i bogata gastronomska i enološka ponuda ovog dijela Republike Hrvatske. Prezentirani su primjeri dobre prakse kao i aktivni natječaji europskih fondova koje se vežu uz turizam kao gospodarsku granu.U svrhu utvrđivanja stanja kontinentalnog turizma na području Baranje proveden je dubinski intervju s predstavnikom Turističke zajednice Općine Bilje koja je jedan od nositelja razvoja turizma u Baranji. This graduate thesis gives an overview of Baranja’s tourism potentials as a region with the possibility of funding continental tourism using European funds. European funds are financial instruments that offer a range of opportunities for financing projects both in tourism and other economic sectors. In addition, the paper deals with natural and cultural potentials of Baranja, as well as the rich gastronomic and enological offer of this part of the Republic of Croatia. Examples of good practice are presented in this thesis, as well as current tenders of European funds linking tourism to the economy. With the purpose of determining the state of the continental tourism in Baranja area, a in-depth interview was conducted with the representative of the Municipality of Bilje, which is one of the leaders of tourism development in Baranja.

Selection of males is based on two main parameters, degree of physical development (body weight) and the stage of secondary sexual characteristic development - antlers. Antlers can be characterized as a weapon which reflects the age, body weight and physiological condition. In particular, antler development is an indicator for selection of yearlings and young males too. Selection in age class „young males“ (age 3-5 years) is crucial for managing male side of red deer population. In this age class young males require a lot of energy because they experience, both skeletal and physical development. In this age class it is important to mention that important elements of antlers appear - tines and possible royal. The research was conducted in the Baranja Danube area from the fenced unit of the hunting area in the same nutritional and habitat conditions. Cast antlers of 13 males were measured during their life (individual approach). After the data processing special attention was given to the „young males“ age class. Trend of growth for all the observed parameters appeared. What occurred is the so-called first significant „jump - milestone“ of antler development. Significant development of antlers in young males appear in the fifth year of their life when the young males reach the required physical and skeletal development. Thus, development of antlers can’t jeopardize parallel operations of other body processes., Odabir kod mužjaka temelji se na dvama glavnim parametrima, stupnju tjelesnoga razvoja (tjelesna masa) i stupnju razvoja sekundarne spolne osobine - grana rogovlja. Rogovlje se može okarakterizirati kao oružje na kojemu se odražava dob, tjelesna masa i fiziološko stanje. Stupanj je razvoja rogovlja standard odabira kod grla tijekom rasta i razvoja, posebno kod godišnjaka, ali i mladih mužjaka. Dobni razred „mladi mužjaci“, starosti 3-5 godina presudan je prilikom odabira kod muškoga dijela populacije jelenske divljači. U tome dobnome razredu mladi mužjaci zahtijevaju dosta energije zbog svoga i skeletnoga i tjelesnoga razvoja. Jednako tako se u tome dobnome razredu pojavljuju važni elementi grane rogovlja, parožak srednjak i jednostruko ili višestruko razdvajanje završetka grane. Istraživanje je obavljeno na području baranjskoga Podunavlja, u ograđenome dijelu lovišta, u kojem su isti hranidbeni i stanišni uvjeti. Obrađene su odbačene grane 13 mužjaka tijekom godina njihovoga života iz ograđene jedinice dijela lovišta (individualni pristup). Nakon obrade podataka, posebna se pažnja poklonila dobnome razredu „mladi mužjaci“. Utvrđeno je kako je u tome dobnome razredu prisutan trend rasta svih promatranih odlika. No, jednako je tako utvrđena i dob kada dolazi do prvoga tzv. „skoka“, odnosno značajne razlike u razvoju rogovlja u odnosu na prethodnu godinu života jedinke. Značajan razvoj rogovlja kod mladih mužjaka događa se u petoj godini života, kada mladi mužjaci dostignu potreban tjelesni i skeletni razvoj te razvojem rogovlja ne mogu ugroziti usporedo odvijanje ostalih tjelesnih procesa u organizmu.

U okviru projekta Arheološka baština Baranje, proveden je nastavak istraživanja nalazišta Batina – Sredno čija su dosadašnja iskopavanja pružila vrijedne podatke o životu vrlo bogate zajednice s kraja kasnoga brončanog i početka starijega željeznog doba te su donijela nove spoznaje o stanovnicima utvrde Ad Militare smještene na dunavskome limesu. Cilj istraživanja, poduzetih na sjeveroistočnome dijelu položaja Sredno, bio je usporediti rezultate geomagnetnih istraživanja provedenih 2016. godine sa stvarnom slikom nalazišta. Rezultati geomagnetnih istraživanja točno su locirali sve objekte koji su pronađeni u istraženim sondama, iako se u nekim slučajevima interpretacija razlikovala od stvarno pronađenih nalaza, što pokazuje kako nije moguće interpretirati rezultate nedestruktivnih metoda istraživanja bez poduzimanja arheoloških iskopavanja. Pored otkrića osam rimskih paljevinskih i kosturnih grobova, posebno je važno otkriće većega prapovijesnog objekta, koji se prepoznaje i na geomagnetnoj snimci, čije će buduće iskopavanje pokazati radi li se o ostacima nekoga starijeg ili mlađeg prapovijesnog naselja u odnosu na groblje daljske grupe. Pronađeni ukopi poginulih vojnika iz vremena Batinske bitke iz II. svjetskoga rata također pokazuju kako je strateška važnost Batine bila prepoznata i kasnije te se zadržala sve do danas., As part of the project Archaeological Heritage of Baranya, an excavation of the Batina – Sredno site has been carried out. Previously conducted research has provided valuable data on the life of a prosperous community from the Late Bronze to the Early Iron Age, and has brought new insights into the life of inhabitants of the Ad Militare fort located on the Danube limes. The aim of the research, undertaken in the northeastern part of the Sredno site, was to compare the results of geomagnetic research conducted in 2016 with the actual situation of the site. The results of geomagnetic research have accurately located all the objects found in the investigated trenches, though in some cases the interpretation differed from those actually found, indicating that it is not possible to interpret the results of non-destructive research methods without taking archaeological excavations. In addition to the discovery of eight Roman cremation and inhumation burials from the time of Severi, the discovery of a large prehistoric object is particularly important, which is also recognized during the geomagnetic survey, whose future excavation will show if it is a remain of an older or younger prehistoric settlement in relation to the cemetery of the Dalj group. Burials of fallen soldiers from the time of the Battle of Batina in World War II were also found which also show that the strategic importance of Batina was recognized in later times and that it remains until present.

Predmet rada je analiza tradicijskog načina života stanovništva područja Kopačkog rita, institucionalnih mjera zaštite okoliša i razvitka turizma, kao specifičnih kulturalnih praksi. Kulturna baština i tradicija pouzdana su osnova socioekonomskog razvitka i zaštite okoliša, sada ugroženi neselektivnom zakonskom regulativom i neprikladnim modelom turizma. The subject of the paper is an analysis of the traditional way of life of the population of Kopački rit area, institutional measures of environmental protection and tourism development, as specific cultural practices. Cultural heritage and tradition are the reliable basis for socioeconomic development and environmental protection, now undermined by non-selective legislation and inadequate model of tourism.

Razvojem vinogradarstva i kulture ispijanja vina u Hrvatskoj, svaka regija zasebno radi na brendiranju i pozicioniranju svojih vina na hrvatsko tržište, ali i šire. Istočna Hrvatska u tom radu zaostaje te njihova vina nisu toliko prepoznata na tržištu. Uvelike se radi na poboljšanju procesa proizvodnje te na svim tehničkim aspektima uzgoja grožđa za proizvodnju kvalitetnih vina, ali nakon proizvodnje tih vina slabo se ulaže u njihovo pozicioniranje na tržištu. Također, Istočna Hrvatska se ne može pohvaliti velikim brojem autohtonih sorti kao neke druge regije pa kao takva ima problem s pozicioniranje svojih sorti koje kod čovjeka koji nije vrsni poznavalac vina neće izazvati želju za kušanjem. Cilj ovoga rada je uvidjeti koliko vinarije s područja Istočne Hrvatske ulažu u promicanje, brendiranje i pozicioniranje svojih vina. U istraživačkom dijelu rada se razgovorom s zaposlenicima vinarija pokušalo saznati koliko je brendiranje proizvoda važno za vinariju te kolike su mogućnosti bredniranja Istočne Hrvatske kao vinske regije koja će biti prepoznata u Hrvatskoj, ali i šire. Polazišna teza je da vinarije Istočne Hrvatske nemaju razvijeni brend koji je prepoznat u ostalim dijelovima Hrvatske. With the development of wine growing and the culture of wine drinking in Croatia, each region separately is working on branding and positioning its wines on the Croatian market but also outside of Croatia. Eastern Croatia in this work falls behind and their wines are not so well recognized on the market. Wineries are working to improve the production process and all the technical aspects of grapes for the production of quality wines, but after the production of these wines, is poorly invested in their position on the market. Also, Eastern Croatia can not boast with a large number of autochthonous varieties like some other regions, and as such it has problems with positioning its varieties that in a man who is not a skilled wine expert will not induce wish for tasting. The aim of this paper is to find out how much wineries from Eastern Croatia are investing in the promotion, branding and positioning of their wines. In the research part of the paper, it is talked with the wine-growers to find out how much the product branding is important for the winery and what are the possibilities of branding Eastern Croatia as wine regions that will be recognized in Croatia as well as wider. The starting point is that the wineries of Eastern Croatia do not have a developed brand that is recognized in other parts of Croatia.

Za regiju Baranje najznačajnija gospodarska grana je poljoprivreda. No, obzirom na sve nepovoljnije gospodarske trendove u Baranji, stanovništvo traži drugi izvor prihoda. Kao najbolje rješenje nameće se ruralni turizam koji danas Baranjcima većinom predstavlja dodatan izvor prihoda na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Razvojem ruralnog turizma potiče se diverzificirana ekonomska struktura koja je ključna za razvoj ruralnog prostora. Međutim, osim utjecaja na gospodarska i demografska obilježja Baranje, ruralni turizam ima značajan utjecaj na fizionomsku i funkcionalnu preobrazbu određenih naselja u Baranji. Ta preobrazba se najbolje očituje u naseljima gdje se koncentrirao specifičan oblik turizma, a kao studije slučaja u ovom radu su naselja: Bilje, Karanac i Zmajevac. For the region Baranja the most important economic activity is agriculture. But considering all the more unfavorable economic trends in Baranya, the population is looking for another source of income. The best solution is the rural tourism, which today mostly represents an additional source of income on a family farm. The development of rural tourism encourages a diversified economic structure that is crucial for rural development. However, apart from affecting the economic and demographic characteristics of Baranja, rural tourism has a significant influence on the physiological and functional transformation of certain settlements in Baranja. This transformation is best seen in settlements where the specific form of tourism is concentrated, and as a case study in this paper are settlements: Bilje, Karanac and Zmajevac.

Razvojem vinogradarstva i kulture ispijanja vina u Hrvatskoj, svaka regija zasebno radi na brendiranju i pozicioniranju svojih vina na hrvatsko tržište, ali i šire. Istočna Hrvatska u tom radu zaostaje te njihova vina nisu toliko prepoznata na tržištu. Uvelike se radi na poboljšanju procesa proizvodnje te na svim tehničkim aspektima uzgoja grožđa za proizvodnju kvalitetnih vina, ali nakon proizvodnje tih vina slabo se ulaže u njihovo pozicioniranje na tržištu. Također, Istočna Hrvatska se ne može pohvaliti velikim brojem autohtonih sorti kao neke druge regije pa kao takva ima problem s pozicioniranje svojih sorti koje kod čovjeka koji nije vrsni poznavalac vina neće izazvati želju za kušanjem. Cilj ovoga rada je uvidjeti koliko vinarije s područja Istočne Hrvatske ulažu u promicanje, brendiranje i pozicioniranje svojih vina. U istraživačkom dijelu rada se razgovorom s zaposlenicima vinarija pokušalo saznati koliko je brendiranje proizvoda važno za vinariju te kolike su mogućnosti bredniranja Istočne Hrvatske kao vinske regije koja će biti prepoznata u Hrvatskoj, ali i šire. Polazišna teza je da vinarije Istočne Hrvatske nemaju razvijeni brend koji je prepoznat u ostalim dijelovima Hrvatske., With the development of wine growing and the culture of wine drinking in Croatia, each region separately is working on branding and positioning its wines on the Croatian market but also outside of Croatia. Eastern Croatia in this work falls behind and their wines are not so well recognized on the market. Wineries are working to improve the production process and all the technical aspects of grapes for the production of quality wines, but after the production of these wines, is poorly invested in their position on the market. Also, Eastern Croatia can not boast with a large number of autochthonous varieties like some other regions, and as such it has problems with positioning its varieties that in a man who is not a skilled wine expert will not induce wish for tasting. The aim of this paper is to find out how much wineries from Eastern Croatia are investing in the promotion, branding and positioning of their wines. In the research part of the paper, it is talked with the wine-growers to find out how much the product branding is important for the winery and what are the possibilities of branding Eastern Croatia as wine regions that will be recognized in Croatia as well as wider. The starting point is that the wineries of Eastern Croatia do not have a developed brand that is recognized in other parts of Croatia.

Prikupljajući brojne povijesne izvore zapisan je kratak presjek povijesnih događanja od najranijih vremena do danas za mjesto Darda u Baranji. Na samom početku diplomskog rada čitatelja se u temu uvodi opisom regije, Baranje u kojoj se nalazi Darda. Slijedi kronološki prikaz povijesti Darde počevši od prvih tragova koji datiraju iz prapovijesnog doba, neolitika, preko antičkog razdoblja i dolaska Rimljana, nastavno sa srednjim vijekom, obilježenog prodorima Huna te naseljavanjem Slavena i Mađara. Zatim slijedi dug period osmanske vladavine. Nakon protjerivanja Turaka s ovih prostora, Baranja dobiva nove vladare, Habsburgovce, poslije kojih ovo područje dolazi pod Austro-Ugarsku vlast. U turbulentnom 20-om stoljeću, baranjski prostori pretrpjeli su mnoge promjene vlasti. Od 1990. godine sve do današnjih dana, Baranja je u sastavu Republike Hrvatske. Ovaj diplomski rad, osim povijesnih previranja, obuhvaća i povijest crkve i školstva kao i trenutna događanja koja će jednoga dana postati dio povijesti mjesta Darda. Rad sadrži mnoštvo povijesnih fotografija za pripadajuća razdoblja. In this research many historical materials are collected and recorded through a chronology from the distant past to the present day of a place called Darda in region Baranja. In the beginning of the research, Baranja is described. First historical evidences dated from Prehistoric period, Neolithic, than Antiquity, that it is continued through Middle Ages, which is famous for Huna's breakthroughs and settlement of Slavs and Hungarians, followed by a long period of Ottoman rule. Furthermore, after the expulsion of the Turks from this area, Baranja gets new rulers, the Habsburgs, after which the area comes under Austro - Hungarian rule. In the turbulent 20th century, Baranja suffered many political changes. Since1990. to the present, Baranja is a part of the Republic of Croatia. In addition, this thesis, other than historical turmoil, covers the history of the church and the school system, as well as current events that one day are to become part of the history of Darda. The work contains many historical photos of the corresponding period.

Odgovor na tekst Aleksandra Horvata "O istoričnosti predmodernih etnonima u svetlu konstruktivističkih i etnosimbolističkih teorija nacija i etniciteta", Scrinia Slavonica 17(2017), str. 435-441.

An exceptionally high number of archaeological sites have been recorded in the north-eastern part of Croatian Baranja. It is an area located on an extremely important European communication route, which used to follow the Danube and along which, during the Roman rule, a defensive system - limes was formed, which was made of a series of forts and observation posts. One of those forts was located in the area where the settlement of Zmajevac stands today, the importance of which is evident from the findings from the site Mocsolás, where a protective archaeological research of a late Roman necropolis was conducted in the period 1999 - 2008 and 2012. Among the numerous and various archaeological findings, the group of numismatic findings described in this paper particularly stand out. The oldest currency is attributed to Emperor Gallienus, from little after the middle of the 3rd century, and the newest is from the second half of the 4th century. Most of the currency findings are from the 4th century, when great attention was given to the defence of the limes and when one of the units from the Legio VI Herculia was stationed there. Considering the representation of currency mints, the analysis of the accurately determined items, from the first half of the 4th century, determined that the currency from the eastern mints is mildly prevalent to the ones from western mints. However, individually, according to the number, the nearest mint in Siscia is largely dominant, which is particularly true in the second half of the 4th century. The greatest intensity of the influx of currency is during Constantine the Great, which is without a doubt the period of greatest prosperity for the settlement Ad Novas. After that period the intensity drops and then increases again between years 348 and 351. After 351 the intensity drops again, as the result of the crisis caused be the situation in the Empire and the incursion of the tribes of Suebi, Quadi, and Sarmati that pillage Pannonia during that period. The intensity of the currency increases again during the rule of Emperors Valentinian I and Valens. During that period, the defence and fortification of the limes became increasingly important, because it was increasingly threatened from barbarian tribes. In 378 Valens died in battle with the Goths at Hadrianopolis, after which the Goths raided and pillaged Pannonia and Dalmatia. The newest currency from the necropolis, pieces with the Emperors Gratian and Valentinian the Second, speak of the complete collapse and failure of the influx of currency in the final decades of the 4th century. During that time the Roman limes on the Danube collapsed, which enabled the barbarian tribes to freely enter Pannonia. At the very end of the fourth and in the early 5th century this area is occupied by the Huns, which is confirmed by the famous Hunnic brace found at the fort in Zmajevac. There were no more currency findings, but it is possible that a grave with 91 beads and a pierced currency from the period of Emperor Valens, which was obviously not used for a longer period, is from that period. The inspection and analysis of numismatic findings from the Mocsolás necropolis in Zmajevac contributes to the knowledge about numismatic topography and the circulation of currency in Baranja in the late Roman period.

U okviru projekta „Arheološka baština Baranje“ proveden je nastavak istraživanja nalazišta Batina – Sredno tijekom kojega je istražena površina južno od stariježeljeznodobnih tumula smještenih na samom sjevernom rubu groblja. Pronađena su dva paljevinska groba daljske grupe, od kojih se izdvaja ukop bogato opremljene pokojnice iz 8. st. pr. Kr. Na prostoru južno od tumula pronađene su grobne parcele s rimskim paljevinskim i kosturnim grobovima, od kojih su pojedini sadržavali iznimne nalaze. Rezultati provedenih istraživanja potvrdili su kako se na položaju Sredno nalaze prapovijesna i rimska groblja koja pružaju vrijedne podatke o kraju kasnoga brončanog i početku starijega željeznog doba kao i spoznaje o životu tijekom antike na limesu. Na sjevernom dijelu položaja Sredno provedena su i geomagnetska snimanja koja su pokazala postojanje brojnih arheoloških struktura čiju ju namjenu potrebno provjeriti u budućim iskopavanjima.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno s Federalnom agencijom za zaštitu okoliša SAD-a u Cincinnatiju proveo je projekt epidemiološke studije o methemoglobinemiji u ravničarskim područjima Hrvatske. Obuhvaćeno je sedam općina među kojima i općina Beli Manastir. Navedeno je područje u geološkom pogledu aluvijska i diluvijska naplavina s plitkim vodonosnikom koja je opterećena znatnim količinama nitrata, a stanovništvo se u to vrijeme opskrbljivalo vodom za piće većinom iz kopanih bunara, koji, ni u bakteriološkom pogledu, nisu zadovoljavali. Osnovni zadatak projekta bio je saznanje o opterećenju voda plitkih bunara nitratima, a specifični cilj navedene studije bio je utvrđivanje prevalencije stečene methemoglobimemije dojenčadi. Cilj je ovoga rada usporedba priključenosti javnoj vodoopskrbi, korištenja individualnih plitkih bunara, koncentracije nitrata u vodi za ljudsku potrošnju te pojave dojenačke methemoglobinemije u današnje vrijeme i prije 45 godina.

Rad analizira kretanje, odnosno društvene kontekste kretanja stanovništva jugoistočne ili hrvatske Baranje od 16. do početka 20. stoljeća, a u svjetlu suvremenih depopulacijskih problema ovog područja. Analiza se temelji na objavljenim i neobjavljenim izvorima (osmanski defteri, kraljevinski i urbarijalni popisi, statistički godišnjaci), mahom iz mađarskih e-repozitorija, odnosno arhiva (Pečuh). Donosi se i tablični pregled kretanja stanovništva naselja jugoistočne Baranje od 16. do početka 20. stoljeća., The paper analyses demographic dynamics of southeastern (or Croatian) Baranya from the 16th to the (early) 20th century. The first period (16th-17th c.) corresponds to premodern, cyclical demographic patterns (reign of periodical „ups“ and „downs“). Between 15th and mid 18th c., southeastern Baranya’s demographic „ups“ had probably never breached a treshold of 15.000 inhabitants. On the other side, „downs“ were more dramatic (down to 9.000 souls after Ottoman invasion in the 16th, and to 3.000 after Austrian in the late 17th c.). From the 16th c. onwards, continuous source od Baranya’s demographic regeneration had been imigrations of South Slavic settlers from the south (which gradually changed it from Hungarian to predominantly South Slavic ethnic space). Because of the Slavic (and German) immigration – so mostly mechanical growth of the population – during the last third of the 18th c. most expansive era of southeastern Baranya’s demographic history had began. Between 1767 and 1828 its population grew from ca. 15.000 to 36.000 people (for 140%). However, the population „boom“ of the 19th and 20th c. bypassed it, as the area belonged to Transdanubian regions known for their one-child system. From 1869 to 1910, while whole of the Hungary grew from 11 to 18 million people, population of the southeastern Baranya increased for mere 6.000 people, or 13% (from 45.500 to 51.600). After reaching an absolute population peak in 1971 (56.000), from the 1990s a dramatic downfall began. In 2011 Croatian Baranya counted 39.400 inhabitants which, in terms of population, reverted it back into the early 1830s. Therefore, in its final conslusion, the paper implies that contemporary policies and cultural practices based in a conviction that successful rural regeneration equals demographic regeneration, (re)traditionalisation, etc., are questionable, since it is obvious that changes that have happened so quickly and abruptly cannot simply be undone, nor can former, „anthropocentric“ socio-demographic ways be restored. Main appendix of the paper is a detailed population table for all of the southeastern Baranya settlements from the 16th until 20th century.

Razvoj turizma na kontinentu u vidu razvoja specifičnih oblika turizma prati sve veći broj pojedinaca koji se odlučuju pružati turističke usluge te osmišljavati aktivne oblike provođenja slobodnog vremena na seoskom domaćinstvu. Sve više se u ponudi nalazi jedinstveno iskustvo gastronomije, tradicije, bijeg od svakodnevice i mogućnost zabave. Poduzetničke se aktivnosti ovdje manifestiraju kroz inovativnost i domišljatost pri kreiranju turističkog doživljaja. Osijek kao središte OBŽ nalazi se u središtu turističke ponude Županije. Razvoju turističke infrastrukture doprinosi izgradnja biciklističkih staza i vinskih cesta što predstavlja jednu od glavnih karakteristika ponude Baranje, ali i OBŽ. Turistička se ponuda Baranje profilirala kao ponuda smještaja i aktivnih oblika provođenja slobodnog vremena na seoskom domaćinstvu. U radu se kroz razgovor s ispitanicima dolazi do saznanja o njihovim motivima izlaska na tržište te mjerama poticanja koje su im dostupne za lakše i kvalitetnije svakodnevno poslovanje. Kroz rad se nastojalo uvidjeti kako ulazak u EU utječe na njihove dodatne mogućnosti te koliko im strukturni fondovi mogu pomoći pri eventualnom proširenju ili rekonstrukciji poslovanja. Ispitanici su naveli s kojim se ograničenjima susreću te stupanj svog zadovoljstva. Development of the special interest tourism forms follows a growing number of individuals who decide to provide tourism services and devise active forms of leisure time at the farm household. A unique experience of gastronomy, tradition and escape from daily routine are being increasingly offered. Enterpreneurship activities are here manifested throughout innovation and ingenuity in the creation of the tourist experience. Osijek is the center of the Osijek-Baranja County and majority of tourist activities takes place there. The construction of bicycle tracks and wine routes contribute to the development of tourism infrastructure and present one of the major features of tourism offer of Baranja and also Osijek-Baranja County. Tourism offer of Baranja has being formed as offer of accommodation and active ways of spending leisure time at the farm household. Through the conversation with subjects this paper reveals their motives entering the market as well as supporting measures for easier and more quality business. It was also aimed to perceive how entering the EU affects their additional features and how structural funds can help them in the eventual extension or reconstruction of business. Subject have also indicate their limitations and level of content of their business.

The Common Raven is a habitat generalist breeding throughout forested and open regions of the Northern Hemisphere. The species has undergone a large increase over the last 40 years in Europe. In the same period, it has begun to nest on pylons of the transmission lines; nowadays, it is a common phenomenon in Europe, including the eastern lowland areas of Croatia. In this study, surveys of the Common Raven nests were conducted on eight power lines in the area of Baranya in Eastern Croatia in 2006 and 2016 respectively. In 2006, 23 active Common Raven nests were found along seven power lines, while in 2016, 37 nests were recorded on eight lines, with a population increase of 60.9%. The average breeding density in 2016 was 3.3 pairs per 10 km of line, while the average frequency of occupied pylons was 10.2%. The mean distance between neighbouring nests amounted to 3128 m, and the distribution of nests along the power lines was probably affected by food availability. The majority of pylons supporting a Common Raven nest was placed in open agricultural areas (81.1%). Power lines proved to be important landscape elements in the avian conservation point of view., Gavran nastanjuje raznolika šumska i otvorena staništa širom sjeverne polutke. Tijekom posljednjih 40 godina populacija vrste u Europi je značajno porasla i istovremeno su se počeli gnijezditi na stupovima dalekovoda. Danas je ova pojava opće poznata po Europi, Sjevernoj Americi i Aziji, uključujući i istočne ravničarske krajeve Hrvatske. Prvi slučaj gniježđenja gavrana na stupu dalekovoda zabilježen je krajem 80-tih godina 20. stoljeća u Istočnoj Slavoniji. Ovaj rad prikazuje rezultate istraživanja gavrana koji se gnijezde na osam linija dalekovoda na području Baranje. Tijekom 2006. godine na ukupno sedam dalekovoda zabilježeno je gniježđenje 23 para gavrana, dok je 2016. godine na osam dalekovoda nađeno ukupno 37 aktivnih gnijezda. Velik porast populacije (60,87%) uzrokovan je gradnjom novog dalekovoda čije su stupove gavrani vrlo brzo zauzeli. Na većini ostalih dalekovoda populacija gavrana se stabilizirala. Prosječna gustoća gniježđenja tijekom 2016. godine dosegla je 3,27 parova/10 km dalekovoda što je najveća dosad zabilježena gustoća u Europi i svijetu. Prosječna zauzetost stupova tijekom 2016. godine bila je 10,24%, dok je srednja udaljenost između susjednih gnijezda iznosila 3128 m. Raspored gnijezda na dalekovodima nije ujednačen, već vrlo vjerojatno ovisi o mozaičnosti staništa i sukladno tome, o količini raspoložive hrane. Kao i drugdje u svijetu, u Baranji je većina gnijezda nađena na stupovima smještenim na otvorenim poljoprivrednim staništima (81,08%). Iako dalekovodi često uzrokuju ugibanje ptica putem sudara ili elektrokucije, njihovi stupovi mnogim vrstama također predstavljaju važna alternativna mjesta za gradnju gnijezda, čime doprinose povećanju bioraznolikosti, osobito u intenzivno obrađivanim poljoprivrednim područjima. Gavrani i sive vrane najčešće su gnjezdarice stupova u Hrvatskoj, a njihova prazna gnijezda često zauzimaju vjetruše i sokolovi lastavičari, te ponekad stepski sokolovi. Stoga, dalekovodi svakako imaju važnu ulogu u zaštiti i opstanku strogo zaštićenih grabljivica te je potrebno posvetiti više pažnje njihovom redovitom istraživanju.

U okviru projekta „Arheološka baština Baranje“ proveden je nastavak istraživanja nalazišta Batina – Sredno tijekom kojega je istražena površina južno od stariježeljeznodobnih tumula smještenih na samom sjevernom rubu groblja. Pronađena su dva paljevinska groba daljske grupe, od kojih se izdvaja ukop bogato opremljene pokojnice iz 8. st. pr. Kr. Na prostoru južno od tumula pronađene su grobne parcele s rimskim paljevinskim i kosturnim grobovima, od kojih su pojedini sadržavali iznimne nalaze. Rezultati provedenih istraživanja potvrdili su kako se na položaju Sredno nalaze prapovijesna i rimska groblja koja pružaju vrijedne podatke o kraju kasnoga brončanog i početku starijega željeznog doba kao i spoznaje o životu tijekom antike na limesu. Na sjevernom dijelu položaja Sredno provedena su i geomagnetska snimanja koja su pokazala postojanje brojnih arheoloških struktura čiju ju namjenu potrebno provjeriti u budućim iskopavanjima., Within Baranja's Archaeological Heritage project, research continued on the Batina – Sredno site during which the explored area was located south of the Early Iron Age tumuli excavated in prevoiusly years on the northern edge of the cemetery. In the north part of Sredno were carried out a geomagnetic survey that showed the existence of numerous archaeological structures. In excavation were found two cremation burials of the Dalj group, including a burial of the prominent woman with 20 spindle whorls which can be dated in the 8th century BC (Figs. 2–3). In the area south of tumuli were found Roman burial plots with fences along edges with cremation and skeletal burials (Fig. 4), some of which are contained exceptional finds. A cremation burial 112 stands out in terms of the quality and quantity of finds (Figs. 5–6). At the bottom of the grave there were numerous grave goods, such as, coin, glass vessel, ceramic lamp, necklesses with bronze and glass beads and fragments of wooden casket with iron reinforcments. Also, skeletal burials 109 contain coin and ceramic jug (Fig. 7). The results of the research conducted so far have confirmed Batina as an exceptional archaeological site that keeps offering valuable information about the end of the Late Bronze and the beginning of the Early Iron Age in the Danube region, as well as insight into the life along the Limes in Antiquity, especially during the 2nd-3rd century when excavated graves can be dated.

Tema ovog rada narodne su nošnje Baranje, običaji i način života ljudi tog područja te kolekcija koja je njima inspirirana. Opisuje se muška, ženska i dječja odjeća, nakit i oglavlja, obuća, frizure, načini ukrašavanja i govori se o tradiciji naroda. U uvodu se navodi tematika rada i razlog odabira. U daljnjem izlaganju opisuje se muška i ženska narodna nošnja, njihove karakteristike i način izrade. Također, opisuje se kolekcija koja je inspirirana nošnjom i suvremenom modom. Literatura koja je korištena temelji se na informacijama o nošnji koje su sakupljane tijekom niza godina. U knjizi “Narodna nošnja baranjskih Hrvata” (Šarošac, Đ.) doznaje se opis narodnih nošnji (muška i ženska), njihovo bogatstvo veza, način šivanja odjevnih predmeta, što daje vrlo vjernu sliku bogatstva i vrijednosti tih nošnji. “Nošnja Hrvata u Baranji” (Begovac, R.) nudi detaljniji opis ženske rubine, njezinih ukrasa te vrste oglavlja i nakita. Dok “Narodna nošnja baranjskih Hrvata” (Maglica, N.) opisuje dječju odjeću, čarape i obuću., The theme of this work is folk costumes of Baranja, customs and lifestyle of people of that area and a collection inspired by costumes. Men, women's and children's clothing, jewelery and headgear, footwear, haircuts, ornaments, and people's traditions are described. The introduction introduces the theme of work and the reason for the selection. In the further presentation, the men's and women's folk costumes, their characteristics and the way of making are described. A collection inspired by the costume and contemporary fashion. The literature used is based on information about costumes that have been collected over many years. In the book " Narodna nošnja baranjskih Hrvata " (Šarošac, Đ.) we find a description of folk costumes (male and female), their wealth of ties, the way of sewing clothes, giving us a very faithful image of the wealth and value of these costumes. " Nošnja Hrvata u Baranji " (Begovac, R.) offers a more detailed description of the female ruby, its ornaments, and the kind of headgear and jewelery. While " Narodna nošnja baranjskih Hrvata " (Maglica, N.) describes children's clothing, socks and footwear.

Kratak pregled života grofa Friedricha Veteranija (1643. - 1695.) od njegovog stupanja u carsku službu do pogibije u današnjoj Rumunjskoj. Za svoje zasluge Veterani je podignut na rang feldmaršala i grofa Carstva. Posthumno su mu u ime zasluga dodijeljena zemljišna dobra; budući da nije imao muškog potomka, grofovi nasljednici, kćer i zet, postali su posjednici dobara u Baranji (Darda, Karanac, Čeminac, Jagodnjak i dr.) i nositelji su prezimena Veterani nakon njegove smrti., John Friedrich Veterani (1643 – 1695) was a descendant of an impoverished Italian noble family. While his brother Simone Lorenzo chose a priest’s calling, he managed to find a place in one regiment of the Habsburg army. He slowly advanced through the ranks, building his career, and around year 1683. he got the rank of a colonel and his own regiment. He participated in numerous sieges and battles on Hungarian soil during the war against the Ottomans, as well as in the fighting around Osijek in 1687. Next year he was promoted to the rank of vice-marshal and sent to Transylvania (Erdely), where, on and off, he was to spend many years. Emperor Leopold entrusted him the military administration of Transylvania in the hope that Veterani will succeed in maintaining the fragile compromise with the local nobility and the prince, who have until recently acknowledged Ottoman rule. The successful period in which Veterani became fieldmarshal was interrupted in the beginning of 1695. when Ottomans began new attacks, determined to regain Transylvania under their rule. In a short period of time they managed to isolate Veterani and his small troops from the rest of the Imperial army, surround him and defeat on September 21st. Fieldmarshal ended his days in captivity under unclear circumstances. Estates in Baranja (Darda and its surroundings), which were promised to him went into the hands of his only remaining descendant - his daughter Maria Camilla and her husband, count Marsiki, who took Veterani’s surname. Marsiki outlived his wife who died in 1721. as well as their only son, so he carried his surname onto his grandson, Johann Julius Mallenthein. Veterani-Mallenthein family ruled Darda manor until 1749. when it became property of Esterhazy family.

Rad se bavi analizom demografskih obilježja i razvoja stanovništva na prostoru Baranje u razdoblju od 1961. do 2011. godine. Svrha istraživanja je utvrditi najvažnije trendove i procese na temelju statističkih podataka. Iseljavanje, negativno prirodno kretanje, starenje stanovništva i njegov nejednak razmještaj, praćeni lošim gospodarskim prilikama, obilježja su suvremenog demografskog razvoja baranjskog prostora. Popis 2011. godine ukazuje na depopulacijske procese koji, uz okrnjenost dobno-spolne strukture stanovništva, postaju sve izraženiji i izrazito nepovoljni. This Master thesis provides an analysis of population development and demographic features of Baranja in the period from 1961 to 2011. The purpose of this study is to determine the most important trends and processes based on statistical data. Emigration, population decline and ageing, as well as its uneven distribution, followed by poor economic situation, are the characteristics of the contemporary demographic development of Baranja. The latest 2011 Census indicates the depopulation processes, which along with population's impaired age-sex structure, are becoming more acute and exceedingly unfavourable.

Zbog ustrojenosti u okviru Osječko-baranjske županije, koja pod utjecajem razvijenog makroregionalnog središta bilježi razmjerno povoljnije razvojne trendove, recentni razvojni problemi Baranje relativno su slabije poznati. To nalaže potrebu za pobližim razmatranjem postojećih problema i mogućnosti regionalnog razvoja tog prostora u novim razvojnim uvjetima, nastalim pridruživanjem Hrvatske Europskoj unije. U radu su istražena suvremena razvojna obilježja Baranje, s težištem na interakciji između stanovništva, njegovih funkcija i struktura, te prostorno-razvojnih učinaka. Zaključeno je da je za postizanje održivog razvoja i prostorno-funkcionalne organizacije potrebno provoditi mjere i instrumente koje će podići strukturu i dohodovnost gospodarstva, demografski stabilizirati prostor te očuvati prirodnu i kulturnu baštinu na cijelom području regije te na taj način teritorijalnoj koheziji.

The goal of the research is the level and structure of the electricity consumption in the Baranja region. The paper shows the movement of total electricity consumption and consumption by sector (industry, business, households, services and public lighting) and by villages and municipalities in Baranja. It also analyzes the consumption of electricity for public lighting for tourism development with special reference to settlements in the municipalities of Bilje and Kneževi Vinogradi that are in the area of Kopacki Rit.

Glavni pokazatelj rada javnih znanstvenih instituta jest znanstvena i stručna produkcija njihovih zaposlenika, stoga prigodom obilježavanja 20. godišnjice od osnutka slavonskobrodske Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu objavljujemo ovu Bibliografiju kao svojevrsnu sumu istraživačke djelatnosti kojom se Podružnica kao temeljnom djelatnošću bavila u razdoblju od 1996. do 2015., uz znanstveno izdavaštvo, organizaciju znanstvenog rada kroz projekte i simpozije, popularizaciju povijesti i srodnih joj humanističkih disciplina, te suradnju s drugim znanstvenim i znanstveno-nastavnim ustanovama. U Bibliografiju su uvršteni radovi koje su bivši i sadašnji radnici Podružnice objavili dok su u njoj bili zaposleni, uključujući i radove naših prerano preminulih kolega dr. Josipa Kljajića i dr. Ivana Jelića. Priređena je na temelju podataka koje su uglavnom dostavili sami znanstvenici, asistenti i stručni suradnici Podružnice, a bibliografije kolega do kojih nismo uspjeli doći sastavljene su na temelju podataka iz Hrvatske znanstvene bibliografije, kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, izvješća o radu Podružnice te ranije objavljenih bibliografija.