Istraženi su život i djelo Mirko Danijela Bogdanića (Virovitica, 1760 -- Budim, 1802), značajnoga hrvatskog, ugarskog i austrijskog astronoma i matematičara te autora svjetske povijesti na hrvatskom jeziku. U oblikovanju životopisa i objašnjenju njegova djelovanja slijedi se povijesni okvir burnih previranja u doba jozefinizma, u kojem je odrastao i djelovao, te njegov odnos prema hrvatskom jeziku i domovini. Studirao je matematiku, fiziku i astronomiju u Budimu i Pesšti (1782-1785), Stručno je surađivao s poznatim hrvatskim znanstvenicima koji su ondje djelovali (Ivan Paskvić, Franjo Bruna, Josip Mitterpacher i drugi). Posebna je pozornost posvećena bečkom razdoblju njegova djelovanja (oko 1791. do 1796.) U prvom dijelu razdobja Bogdanićeva su nastojanja usmjerena na objavljivanje prvog sveske svjetske povijesti na hrvatskom jeziku Dogodjaji svieta (1792), u kojem je pozornost obratio na astronomiju te na hrvatsko astronomsko nazivlje. U drugom dijelu bečkug razdoblja bio je student astronomije na bečkom sveu čilištu (1793-1795). Slijedi najvažnije razdoblje njegova života kao drugog i prvog pristava na budimskoj zvjezdarnici (1796-1802), te carskoga imenovanog astronoma pomoćnika mađarskoga husarskog natporućnika i kartografa Jánosa Lipszkoga (1798-1802) u obavljanju preciznih astronomskih motrenja za određivanje geografskih koordinata za kartu Mađarske (Mappa Generalis Regni hungariae
). Njegova motrenja ocijenjena su izvrsnima, posebice određivanje geografskih širina. Tijekom dugotrajnoga napornog terenskog rada pod nepovoljnim vremenskim okolnostima maksimalno se iscrpljivao, što je rezultiralo bolešću i preranom smrću. [ABSTRACT FROM AUTHOR]